Iran planira nove kontraobavještajne jedinice nakon izraelskog proboja njihovih službi

Prijedlog reorganizacije predviđa dvije nove organizacije unutar ministarstva. Prva je Organizacija za obavještajnu zaštitu, zadužena za unutrašnju sigurnost.

Druga je Ideološko-politička organizacija, koja bi nadzirala vjerska i ideološka pitanja. To je u srijedu objavila poluzvanična agencija Tasnim, bliska Iranskoj revolucionarnoj gardi (IRGC).

Čelnike obje jedinice imenovat će vrhovni vođa Mojtaba Khamenei. Istovremeno se radi na zakonskim izmjenama kojima bi se ukinuo uslov da ministar obavještajnih poslova ima visoke islamske pravne kvalifikacije, poznate kao idžtihad. Time bi se otvorio put da ministarstvo vodi osoba koja nije klerik.

Prijedlog dolazi gotovo osam mjeseci nakon što je ministar obavještajnih poslova Esmail Khatib ubijen u izraelskom napadu 18. marta.

Napad se dogodio tokom američko-izraelskog rata protiv Irana koji je počeo 28. februara. Ministarstvo od tada vodi vršilac dužnosti, iako Ustav ograničava na tri mjeseca period u kojem ministarstvo može biti bez stalnog ministra.

Reorganizacija se planira nakon niza izraelskih obavještajnih proboja. Među njima su krađa iranskog nuklearnog arhiva 2018. godine i ubistvo nuklearnog naučnika Mohsena Fakhrizadeha 2020. godine.

Tu su i ciljane likvidacije visokih vojnih i sigurnosnih zvaničnika tokom ratova 2025. i 2026. godine, među kojima je bio i vrhovni vođa Ali Khamenei.

Bivši predsjednik Mahmoud Ahmadinejad tvrdio je 2024. godine u intervjuu za CNN Turk da je i sam zvaničnik zadužen za suzbijanje izraelskih obavještajnih operacija radio za Izrael. Dodao je da je Mossad vrbovao još oko 20 članova te jedinice. Njegove tvrdnje nisu nezavisno potvrđene.

Bivši ministar obavještajnih poslova Ali Younesi upozorio je u junu 2021. godine da se Mossad infiltrirao u različite dijelove zemlje.

Prema njegovim riječima, visoki iranski zvaničnici trebali su strahovati za svoje živote. Dio krivice svalio je na rivalstvo između obavještajnih agencija, koje su se, kako je rekao, bavile domaćim političkim protivnicima umjesto stranom infiltracijom.

"Paralelne aktivnosti i rivalstva moraju prestati", poručio je tada.

Iranski obavještajni aparat podijeljen je između dvije institucije. Ministarstvo obavještajnih poslova formalno odgovara predsjedniku.

Moćnija Obavještajna organizacija IRGC-a je pod ovlastima vrhovnog vođe. Nadležnosti im se preklapaju, od kontraobavještajnog rada i domaćeg nadzora do operacija protiv političkih protivnika.

Prema pisanju Rudawa, rivalstvo se jasno vidjelo nakon eksplozije u bazi IRGC-a kod Karadža, zapadno od Teherana, 12. novembra 2011. godine. U eksploziji su poginuli tvorac iranskog programa balističkih raketa general-major Hassan Tehrani Moghadam i još 16 oficira.

Ministarstvo je tada pritvorilo oko 12 nevinih muškaraca. Kako se navodi, izmislilo je dokaze i mučilo ih da bi iznudilo lažna priznanja. Obavještajci IRGC-a kasnije su utvrdili da su priznanja iznuđena, a muškarci su pušteni.

Tadašnji vrhovni vođa Ali Khamenei intervenisao je u junu 2023. godine. Bilo je to nakon višemjesečnih protesta koje je izazvala smrt Kurdkinje Jine (Mahse) Amini u policijskom pritvoru. U poruci koju je prenio šef njegovog kabineta Mohammad Mohammadi Golpayegani, rivalstvo je nazvao slabošću i naložio saradnju na svim nivoima.

Sredinom juna 2023. godine održan je zajednički sastanak u Mašhadu. Na njemu su bili ministar Khatib, šef obavještajne službe IRGC-a Mohammad Kazemi i komandant IRGC-a Hossein Salami. Sva trojica ubijena su u američko-izraelskim napadima tokom ratova 2025. i 2026. godine.

Iranske službe nisu uspijevale spriječiti izraelsku infiltraciju. Ipak, pokazale su da mogu pratiti, otimati i prisilno vraćati disidente koji žive u inostranstvu. IRGC je u oktobru 2019. godine namamio novinara Ruhollaha Zama u Irak, odakle je otet i prebačen u Iran. Tamo je pogubljen u decembru 2020. godine.

Iransko-švedski disident Habib Chaab namamljen je u oktobru 2020. godine u Tursku, gdje je drogiran i otet. Turske vlasti uhapsile su 11 osumnjičenih, a Chaab je kasnije pogubljen u Iranu. Prema navodima Amnesty Internationala, i njemačko-iranski disident Jamshid Sharmahd otet je 2020. godine u inostranstvu i prisilno prebačen u Iran.

Ako zakon usvoje parlament i Vijeće čuvara, ojačat će se direktna vlast vrhovnog vođe u ministarstvu. To ministarstvo tradicionalno vodi osoba koju imenuje predsjednik. Prijedlog još nije postao zakon, a tačne ovlasti dvije planirane organizacije i dalje nisu poznate.