Iran i Saudijska Arabija održali prve razgovore na visokom nivou nakon sedam godina

U zajedničkoj izjavi stoji da su razgovarali o ponovnom otvaranju diplomatskih misija u roku od dva mjeseca i nastavku letova. Države su se složile obnoviti veze u dogovoru postignutom uz posredovanje Kine prošlog mjeseca.

To se smatralo znakom rastućeg utjecaja Kine na Bliskom istoku i izazovom dominantnoj ulozi SAD-a u regiji.

Gospodin Amir-Abdollahian i princ Faisal naglasili su važnost provedbe dogovora za obnovu veza na način koji "proširuje međusobno povjerenje i polja saradnje te pomaže u stvaranju sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta".

Također su rekli da su razgovarali o nastavku bilateralnih posjeta. Iranski dužnosnik rekao je ranije ovog mjeseca da je predsjednik Ebrahim Raisi prihvatio poziv kralja Salmana bin Abdulaziza Al Sauda da posjeti Saudijsku Arabiju.

Saudijska Arabija prekinula je odnose s Iranom prije sedam godina nakon što su ljudi upali u njenu ambasadu u Teheranu. To je uslijedilo nakon što je Saudijska Arabija pogubila istaknutog šiitskog muslimanskog svećenika. Od tada su napetosti između njih ostale visoke.

Osam godina nakon što je saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman odveo svoju zemlju u rat preko granice u Jemenu, u nadi da će slomiti Houthi pobunjenike koje podržava Iran, u Rijadu su prihvatili stvarnost

Saudijsko vodstvo nevoljko je prihvatilo dvije neugodne istine.

Prvi je da je Iran sada moćna vojna sila s ogromnim arsenalom projektila i proxy milicijama diljem regije, sila koju Saudijska Arabija i njezini saveznici vjerovatno neće ikada poraziti. Drugi je da se Rijad više ne može oslanjati na Washington, unatoč nominalnom strateškom savezništvu dviju zemalja.

Saudijci su voljeli predsjednika Donalda Trumpa, koji je 2017. posjetio Rijad kao svoj prvi inozemni predsjednički posjet. Ali nisu vjerovali predsjedniku Baracku Obami prije toga, nakon što je posegnuo za Iranom i najavio "okret prema Pacifiku".

Danas su odnosi s Bijelom kućom Joea Bidena zategnuti jer su Saudijci smanjili proizvodnju nafte, podižući cijene na pumpama unatoč molbama SAD-a.

Dakle, saudijsko-iranski sporazum najnoviji je znak da Rijad kroči vlastitim putem, sklapajući nove saveze, čak i ako se radi o zemljama koje SAD smatra strateškim prijetnjama.

Saudijska Arabija, koja sebe vidi kao vodeću sunitsku muslimansku silu, i Iran, najveća šiitska muslimanska zemlja, desetljećima su bili zarobljeni u borbi za regionalnu dominaciju.

Ali posljednjih godina, njihovo rivalstvo pogoršano je posredničkim ratovima diljem Bliskog istoka.

U Jemenu, Saudijska Arabija podupire provladine snage u njihovom ratu protiv pobunjeničkog pokreta Houthi od 2015. Iran je zanijekao da krijumčari oružje Hutijima, koji su izvodili napade raketama i dronovima na saudijske gradove i naftnu infrastrukturu.

Saudijska Arabija također je optužila Iran za miješanje u Liban i Irak, gdje su šiitske milicije koje podržava Iran prikupile golem vojni i politički utjecaj; napada na teretne i naftne tankere u Zaljevu; i da stoji iza napada raketama i dronovima 2019. na glavna saudijska naftna postrojenja. Iran je negirao da stoji iza napada na brodove i naftna postrojenja.

Kraljevstvo se također protivilo nuklearnom sporazumu s Iranom iz 2015. i podržalo odluku tadašnjeg predsjednika Trumpa da ga napusti i ponovno uvede ekonomske sankcije prije pet godina. Neizravni pregovori između Bidenove administracije i Irana o oživljavanju sporazuma u zastoju su godinu dana, piše BBC.