Svakodnevno podmetanje bombi i rivalstvo između dvije vjerske frakcije - većinskih šiita i manjinskih sunita - izbilo je u prvi plan čim su otišli američke vojne trupe, što bi moglo da dovede do još dubljih podjela i građanskog rata.
Premijer Nuri al Maliki optužio je potpredsjednika Tareka al Hašemija, sunita, da stoji iza "ubistava nekoliko visokih vladinih i sigurnosnih zvaničnika".
Potpredsjednik vlade je to demantovao i izbjegao je hapšenje tako što je pobjegao na sjever zemlje, gdje je zasad našao utočište među tamošnjim Kurdima.
"Ne dozvoljavam ni sebi, ni drugima da se pogađaju oko iračke krvi", prenose mediji upozorenje premijera Al Malikija koga manjinski suniti optužuju da se već ponaša kao diktator.
Lider iračkih Kurda Masud Barzani, koji su se na sjeveru zemlje izborili za autonomiju, inicirao je održavanje nacionalne konferencije na kojoj bi se riješili otvoreni problemi u zemlji.
Barzani se zalaže za "dobrovoljnu uniju Arapa i Kurda i za federalni sistem u Iraku", prenose agencije njegovu izjavu.
Sektaške regionalne tenzije bile bi samoubistvo za cijeli region, upozoravaju u Ankari koja s velikom zabrinutošću prati i najnoviji razvoj u odnosima Irana i SAD-a, odnosno zaoštravanje na Bliskom istoku.
U nemirnom regionu ukrštaju se mnogi vanjski interesi. U Iraku Iran podržava većinske šiite, dok suniti imaju bliske odnose sa Saudijskom Arabijom.
U Ankari se strahuje od ponašanja Kurda koji žive u pograničnim područjima Iraka, Irana, Sirije i Turske.
Najnoviji razvoj izaziva zabrinutost i u Bijeloj kući koja je, krajem decembra, sigurnost zemlje prepustila iračkoj vojsci i policiji.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
