Postpandemijsko vrijeme
170

Informacija iz prve ruke o životu u Izraelu nakon vakcinacije: Vraćaju se olakšanje i optimizam

B. R.
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Izrael je najuspješnija država na svijetu u vakcinisanju protiv koronavirusa. Počasni konzul Srbije u ovoj zemlji Aleksandar Nikolić nam je ispričao kakva je sada izraelska svakodnevnica.

Pitali smo ga koliko su tačni medijski izvještaji da se život skoro u potpunosti normalizovao. Opisao je funkcionisanje COVID propusnica i obrazložio kako se tretiraju osobe koje se nisu željele vakcinisati i/ili koje se ne mogu vakcinisati zbog zdravstvenih problema.

Osvrnuo se i na stav Izraelaca o COVID propusnicama i zašto je ova država najuspješnija u vakcinaciji.

Kako je kazao Nikolić, ne bi rekao da se život u potpunosti normalizovao, ali, jasno je da je na dobrom putu da se to i desi.

"Nema sumnje da je suštinski iskoračeno u četvrtu fazu relaksiranja restriktivnih mjera jasnim i provodivim odlukama ministarstva zdravlja. Radna mjesta su upražnjena u punom kapacitetu, dok su se studenti i učenici vratili u klupe, doduše još uvijek kapsulski. Vidan iskorak ove faze se ogleda u postepenom oživljavanju ugostiteljskog, šoping, kulturno-umjetničkog, zabavnog i rekreativno-sportskog života, još uvijek noseći zaštitne maske", naveo je.

Ograničenja još postoje

Ukazao je na to da još postoje ograničenja u broju osoba koje mogu biti prisutne na jednom prostoru.

Pravila izgledaju ovako:

  • U prodavnicama hrane i higijenskih potrepština, apotekama, optičarskim radnjama, praonicama odjeće, radnjama za popravak računara i drugih tehnoloških uređaja, radnjama kućanskih elektronskih aparata, kao i neophodnim trgovinama za održavanje kuće može biti jedan kupac na sedam metara kvadratnih ili do 20 osoba;

  • U otvorenim tržnim centrima i uličnim prodavnicama - prodavnicama manjim od 300 kvadratnih metara može biti jedna osoba na svakih sedam kvadratnih metara ili do 20 osoba. U prodavnicama većim od 300 kvadratnih metara može biti jedna osoba na svakih 15 kvadratnih metara;

  • Na javnim površinama može biti jedna osoba na 15 kvadratnih metara. Mora postojati najmanje četiri metra za štandove u rednom nizu ili šest metara za paralelno poredane ili moraju biti pregrade između njih. Na štandovima s hranom, ona mora biti unaprijed upakovana ili upakovana u trenutku prodaje. Nema konzumacije hrane na datom prostoru;

  • Na pijacama, festivalima i ostalim štandovima na otvorenom prostoru može biti jedna osoba na 15 metara kvadratnih. U zatvorenom prostoru isključivo može biti, prema regulaciji zelenog znaka (tav yarok), jedna osoba na 15 metara kvadratnih i ne više od 300 osoba. Usluga dostave i samostalnog preuzimanja može se izvršiti iz bilo koje radnje;

  • U hotele, kapacitete koji su se prilagodili zelenom znaku, uključujući smještajne komplekse s više od šest jedinica, mogu dolaziti djeca mlađa od 16 godina uz negativan PCR test, ali ne stariji od 48 sati od dolaska u hotel, a za blagdan Pesah od 72 sata. Na javnim površinama može biti jedna osoba na sedam kvadratnih metara ili do 20 osoba u zatvorenom prostoru, odnosno do 50 na otvorenom prostoru;

  • U restoranima je dozvoljeno prisustvo do 50 posto od maksimalnog kapaciteta te ne više od 300 ljudi, držeći razmak od dva metra između stolova i bez samoposluživanja. U bazenima i teretanama mora biti distanca od dva metra ili mora postojati pregrada".

Nikolić je napomenuo da slična pravila postoje i za kulturno-sportske manifestacije, kao i na prostorima gdje se dešavaju druge vrste aktivnosti, poput kurseva.

"Sportska takmičenja, kulturna događanja, konferencije i ceremonijalne manifestacije, kursevi za odrasle, zabave, svečane dvorane i vrtovi, festivali, pozorišta i kina mogu se voditi pod zelenim znakom na jedan od dva načina:

  • Sjedenje bez hrane je dozvoljeno u zatvorenoj dvorani s manje od pet hiljada sjedećih mjesta, s tim da može biti ne više od hiljadu osoba. U zatvorenim dvoranama s više od pet hiljada mjesta može biti ne više od tri hiljade ljudi. Na otvorenom prostoru s manje od deset hiljada mjesta može biti ne više od tri hiljade ljudi. Na otvorenom prostoru s više od deset hiljada mjesta ne može biti više od pet hiljada osoba;

  • Sjedenje i konzumacija hrane ili stajanje, hodanje, plesanje, trčanje u zatvorenom prostoru je moguće u prostoru u kojem ne smije biti više od 300 ljudi".

Naš sagovornik je podsjetio da su u Izraelu bila tri zatvaranja ili lockdowna od kojih je posljednji trajao šest sedmica. Smatra da se sada vraća osjećaj olakšanja i optimizma.

Kako funkcionišu COVID propusnice

Nikolić je u nastavku govorio o COVID propusnicama. Prvenstveno je objasnio kako one funkcionišu, ali i kako se tretiraju oni koji se ne žele vakcinisati i/ili koji se ne mogu vakcinisati zbog zdravstvenih problema

"Zeleni znak, odnosno na hebrejskom tav yarok je mobilna aplikacija koja se prima automatski nakon osam-deset dana od revakcinacije Pfizerovom, odnosno Moderninom vakcinom. Njegovo pokazivanje prati paralelno identifikovanje ličnom kartom. Kako nema kraja tenhološkom napretku, već jedan dio ustanova i radnji praktikuje identifikaciju osoba na ulasku, a koja je uvezana s bazom podataka nosilaca zelenog znaka. Nisu zabilježene značajnije poteškoće u primjeni", rekao je.

Obrazložio je i kako se postupa prema osobama koje se nisu željele vakcinisati i/ili koje se nisu mogle vakcinisati zbog zdravstvenih problema.

Govoreći o tome, Nikolić je podsjetio da je od 9,2 miliona stanovnika većina njih vakcinisano. Kao olakšavajuću okolnost je naveo povoljnu starosnu strukturu stanovništva, a sve to ima pozitivne posljedice, pa i među onima koji nisu vakcinisani.

"Kako je indeks zaraze pao na ohrabrujućih 0,59 posto, to je gradnja kolektivnog imuniteta vidna te je konsekventno tome odnos prema osobama koje odbijaju da se vakcinišu nešto tolerantniji. Medijska kampanja spram njih je svakodnevna. Nemali broj poslodavaca čak pokušava da ih animira svakojakim olakšicama. Očekuje se da će isključenost iz mnogih aspekata javnog života dovesti do prihvatanja realnosti kod tih osoba i pristajanja na vakcinaciju", smatra Nikolić.

Istakao je da prema onima koji se ne žele vaksinisati vlada osjećaj zaprepaštenja i da ih doživljavaju kao društveno neodgovorne. Smatra da odbijanje vakcinisanja nije toliko ideološki utemeljeno, već postoji jedan drugi problem.

"Neuporedivo veći problem leži u raznolikosti izraelskog društva. Uslovi i koncept života znatno se razlikuju kod jednog dijela arapske populacije, posebno beduinske provinijencije, a izuzetno među ultrareligioznim Jevrejima, bez obzira na to da li se radi o hasidskim grupama ili tzv. Litvancima. Ne jednom je ovdašnja javnost bila šokirana masovnim prisustvima na skrivenim vjenčanjima, otvaranjima Talmud-Tora i ješiva, konačno sahranama admora - lidera hasidskih zajednica", kazao je Nikolić.

Stav o COVID propusnicama

Odgovorio je na pitanje šta ondašnje stanovništvo uopće misli o COVID propusnicama.

"Poput preciznih poziva na vakcinisanje SMS porukama, koje su ulile Izraelcima povjerenje u funkcionalnost zdravstvenog osiguranja, tako su i zeleni pasoši, a potom i zeleni znakovi pristizali po proteku od osam do deset dana od revakcinacije. Jednostavno skidanje razumljive aplikacije je pristupačno svima i vrlo lako upotrebljivo. Ove su propusnice ipak i izvjesna nagrada disciplinovanim građanima, nešto što je i do njih te što im uliva nadu u borbi protiv pandemije. Kako se širi lista zemalja koje otvaraju svoje granice nosiocima zelenih pasoša, što jedini uslov za ulazak u te države, to je odnos prema ovim aplikacijama još konkretniji. U eri u kojoj živimo ovaj način identifikovanja je sastavni dio komunikacije", naglasio je.

Zašto je Izrael najuspješniji u vakcinaciji

Tema razgovora s Nikolićem je bio sam uspjeh Izraela u vakcinaciji - zašto je uspio u tome. Smatra da je to posljedica spleta promotivnog potencijala kompanije Pfizer i start up karakter Izraelaca. Objasnio je šta to znači.

"Ova je američka multinacionalna farmaceutska korporacija sagledala Izrael kao idealnog partnera za efikasno provođenje masovne vakcinacije u izolovanim geopolitičkim uslovima. Start up nacija se sa svojim svjetski renomiranim službama dokazala ovog puta, najprije u nabavljanju respiratora i ostale opreme za teško oboljele, zatim i dopremanjem vakcina, fascinantnom logističkom organizacijom ovdašnjih zdravstvenih osiguranja i ustanova, konačno ulogom nacionalnog projektora te odgovornim tonom pridobijanja povjerenja državnog sekretara Ministarstva zdravlja profesora Hezi Levija. Lokalne zajednice su dijeljene prema bojama semafora, uz dodatak narandžaste, a prva dva zatvaranja su i striktno kontrolisana. Sekularno i nacionalnoreligiozno jevrejsko stanovništvo je izrazilo izuzetno visok stepen odgovornosti, dodao bih čak discipline. Posebno starija populacija", naveo je.

Potcrtao je da Izrael striktno prati Američku agenciju za lijekove i hranu (FDA) po pitanju cetrtificiranja medikamenata, ali da zna biti i strožiji. Istakao je da ova država ne stavlja u podređen položaj vakcine drugih proizvođača. Izdvojio je od ranije poznatu činjenicu koju vrijedi ponoviti.

"Posebno je interesantno da, premda cijena nabavke u prvom mahu nije bila dovoljno atraktivna, ovdašnja računica je bila da će finansijski efekti nepravovremenog vakcinisanja biti neuporedivo nepovoljniji, a da ne govorimo o ugrožavanju života i zdravlja stanovništva", naglasio je.

Ukazao je na to da je vakcinacija bila značajna za premijera Benjamina Netanyahua kao jednog od najdugovječnijih izraelskih premijera. Prema Nikolićevim riječima, bio je potpuno svjestan da će ga glasačko tijelo na ovogodišnjim prijevremenim parlamentarnim izborima ocijeniti na osnovu reakcije na koronavirus, kao i na osnovu normalizacije odnosa s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinom, Sudanom i Marokom.

Kao olakšavajuće okolnosti za Izrael u pandemiji koronavirusa je istakao i to što je privreda znatno vezana za visoku tehnologiju, tj. da je vrlo kompjuterizovana i robotizirana, a što je omogućilo rad izvan radnog mjesta. Također je napomenuo da je ova država bezbolno prebrodila ekonomsku krizu iz 2008. godine.

Ipak, ukazao je na to da 90.000 subjekata neće moći opstati zbog pandemije, a među njima je i stogodišnja kompanija maslinovog ulja i drugih proizvoda Ec Ha-Zayit (Maslinovo drvo).

Nikolić je izjavio da je najveći teret osjetio tercijarni sektor. Ekonomskog optimizma ne nedostaje, ali nije sve idealno.

"S druge strane, kako globalno, tako i u nacionalnoj ekonomiji, očekuju da će postepeni povratak u normalno privređivanje umnožiti potražnju i time pokrenuti ekonomiju. Dok je posljednjih godina ovdašnji privredni rast bio od 3,3 do 3,5 posto, za ovu godinu Ministarstvo finansija predviđa čak 4,6 posto. Sve ovo, još jednom, tužno podsjeća na raslojavanje ovdašnjeg društva, koje je do samo prije tridesetak godina slovilo za simbol solidarnog pristupa, izraslog iz kibuca, zajedničkih poljoprivrednih i industrijskih dobara iskrenog, čak možda utopijskog socijalizma", rekao je Aleksandar Nikolić.

"Na kraju, dozvolite mi da izrazim visok stepen zadovoljstva kontinuiranom saradnjom kako vodećih, tako i vrhunskih eksperata javnog zdravstva Izraela i Srbije tokom pandemije COVID-19", dodao je.