Ne postoji konsenzus kada se govori o načinu mjerenja demokratije. Jedan od razloga su i definicije kojih ima više i koje često pobijaju jedna drugu. O definisanju demokratije i danas se vode debate. Pojmovi "demokratija" i "sloboda" se često (ali neispravno) koriste kao sinonimi.
Iako ne postoji konsenzus o jedinstvenoj definiciji demokratije, mnogi analitičari se slažu oko minimuma fundamentalnih značajki bez kojih nema demokratskog društva. Da bi se društvo neke države nazvalo demokratskim, trebalo bi imati vladu baziranu na vladavini većine, opoziciju, slobodne izbore, zaštitu manjina te politički pluralizam.
Analitičari magazina The Economist su u svom istraživanju vršili mjerenja koje su svrstali u pet kategorija. Izborni proces i pluralizam, građanske slobode, funkcionalnost vlade, političko učešće i političku kulturu.
Prema izračunu indeksa demokratičnosti u 165 zemalja koje je napravio stručni tim Economista, na svijetu trenutno postoji 28 zemalja koje se mogu pohvaliti potpunom demokratijom, 54 zemlje imaju nepotpunu demokratiju, 30 zemalja ima hibridne režime te je 55 zemalja pod totalitarnim režimom.
Prvih pet zemalja koje se mogu pohvaliti potpunom demokratijom su: Švedska, Island, Holandija, Norveška i Danska. Na listi od 28 zemalja između ostalih nalaze se i SAD (17), Velika Britanija (23) te bivša jugoslovenska republika Slovenija (27).
U nastavku liste nalaze se zemlje nepotpunih demokratija, a na kojoj su sve ostale države nastale raspadom Jugoslavije. Hrvatska je na 51. mjestu, Srbija na 55., Crna Gora je 58. dok je Makedonija 68. zemlja po indeksu demokratičnosti.
Nakon 81. mjesta, na listi slijede zemlje sa hibridnim režimom. Termin "hibridni režim" pojavio se devedesetih godina prošlog vijeka kada je mnoštvo zemalja započelo svoju tranziciju ka demokratiji. One države koje nisu uspješno obavile tranziciju te se nalaze negdje između demokratije i totalitarizma, nazvane su zemlje sa hibridnim režimom.
Tu spada i naša domovina, Bosna i Hercegovina. Zemlja u kojoj je demokratija samo floskula, riječ koja se dobro uklapa u predizborni slogan te gdje se demokratija koristi kao političko sredstvo mazanja očiju, a ne kao način života. Bosna i Hercegovina je na 87. mjestu. Ispred nas su zemlje poput Albanije (83), Madagaskara (85) i Libana (85). Iza nas su Turska (88), Nikaragva (89) i Fidži (91).
Cjelokupnu listu indeksa demokratičnosti pogledajte u fotogaleriji.
Severina ili Irina: Kome bolje stoji mini haljina koja ne može proći nezapaženo?
