Govoreći na javnoj tribini "Republika Hrvatska i NATO - vojna, politička, ekonomska i znanstvena suradnja" ministar Rončević je kazao kako nije točno da će ulazak u NATO zahtijevati veća izdvajanja gospodarstva za opremanje i moderniziranje Oružanih snaga, jer bi, dodao je, "razinu obrambene sposobnosti morali održavati i da ne ulazimo u NATO", javila je Hina.
Napomenuo je kako je preporučeni standard NATO-a izdvajanje dva posto Bruto domaćeg proizvoda (BDP) za razvoj i održavanje obrambenog sustava. Procjenjuje se da će ga Hrvatska dosegnuti 2010., a kad ne bi pristupila sustavu zajedničke obrane NATO-a, izdvajala bi 6,2 do 6,5 posto BDP-a, jer bi sve elemente sustava Hrvatska morala razvijati sama.
Procjenjuje se da će Hrvatska, nakon pristupa NATO-u, za zajedničke fondove - civilni i vojni te proračun za zajedničku infrastrukturu - izdvajati 3,5 milijuna eura na godinu te za troškove održavanja vojnodiplomatske mreže 10 milijuna eura.
"Ulaskom u NATO dobit ćemo najvišu razinu sigurnosti, što je u gospodarskom smislu najbolja pozivnica za nova ulaganja, bez čega nema novih radnih mjesta", zaključio je ministar obrane.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
