Hrvatska će se u Haagu očitovati o traženim dokumentima 18. jula

U podnesku haškog tužiteljstva od 13. juna navodi se kako "Hrvatska nije stavila na raspolaganje vojne dokumente koji se tiču topničkih operacija tijekom Oluje i dokumente specijalne policije koji se odnose na aktivnosti Mladena Markača i njemu podređenih jedinica specijalne policije tijekom operacije Oluje". Prema tužiteljstvu, riječ je o više stotina dokumenata koji uključuju i niz zapovijedi, izvješća i uputa, te popise meta kojima su raspolagali topništvo i specijalna policija u vrijeme Oluje. Prema podnesku, radi se o dokumentima koje tužiteljstvo traži od studenoga 2006. godine.

Obrana hrvatskih generala je u svom odgovoru od 24. juna zatražila odbacivanje zahtjeva, dok su obje strane 30. juna usmeno iznijele svoje argumentacije.

Luka Mišetić, branitelj generala Gotovine, tada je rekao da se radi o "suštinski nepravičnom postupku tužiteljstva, svjesno smišljenom kako bi se obranu dovelo u nepovoljan položaj" tri mjeseca nakon početka suđenja, obrazlažući to činjenicom da tužiteljstvo na predraspravnim ročištima prije godinu dana odbilo bilo kakvu pomoć suda u nabavi tih dokumenata i dodajući kako se radi o dokumentima upitne relevantnosti za proces.

Tužitelj Alan Tieger je argumentirao kako ti "dokumenti nisu bili na mjestu na kojem je hrvatska Vlada rekla da jesu, odnosno kako ih tužiteljstvo nije našlo" i naglasio kako se kasnije tek saznalo da "sada dokumente traže iste osobe koje su ranije bile upletene u skrivanje nekih dokumenata 90-ih godina". To je, prema Tiegeru, bio znak da suradnja neće dati rezultate i poduzelo je daljnje korake u vidu podnošenja podneska i traženja da Sud naloži Hrvatskoj da preda dokumente.

Uzimajući u obzir svu navedenu argumentaciju, Sud je u srijedu priopćio kako, s obzirom da nije uvjeren da traženi dokumenti nemaju relevantnost i da nije uvjeren da tužiteljstvo nije poduzelo sve potrebne korake da ih pribavi, smatra prikladnim da sasluša i argumentaciju Republike Hrvatske po tom pitanju. Sud je također obavijestio Hrvatsku da najkasnije pet dana prije zakazanog saslušanja može podnijeti prigovor u slučaju da smatra da bi otkrivanje tih dokumenata bilo u suprotnosti s hrvatskim nacionalnim interesima.

Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor rekla je u izjavi za medije prije 14 dana kako je suradnja s Haškim sudom iskrena i potpuna, ali da Vlada traženi dokument ne može proslijediti jer ga nema. Od 788 zahtjeva, Vlada nije djelomično ispunila samo jedan i taj se odnosi na dokumente koje ne možemo pronaći, kazala je Kosor, dodajući da su u nekoliko navrata rekli glavnom haškom tužitelju da tih dokumenata jednostavno nema.