Hranu u Gazi će dobijati pola miliona ljudi manje: Svjetski program za hranu ostao bez polovine sredstava

Rezovi dolaze pred zimu i u vrijeme kada se mnoge porodice u Gazi i dalje bore da se prehrane.

Broj toplih obroka koje svakodnevno dijele javne kuhinje bit će smanjen s 250.000 na 150.000. Porodice u teško dostupnim područjima, poput onih uz takozvanu Žutu liniju, koja označava zonu pod vojnom kontrolom Izraela, obrok će dobijati svaki drugi dan umjesto svakog dana.

Broj stanovnika Gaze koji od WFP-a dobivaju vreće brašna i pakete s namirnicama past će s 1,1 milion na 600.000 mjesečno. Već od jula smanjena su i novčana davanja za oko pola miliona ljudi, koji sada imaju manje novca za kupovinu hrane na lokalnim pijacama.

"Ponekad čekamo te obroke da bismo jeli"

Gotovo svih 2,1 milion stanovnika Gaze i dalje je raseljeno, a dvije trećine njih za preživljavanje zavisi od pomoći u hrani.

"Ovo je katastrofa! Šta ćemo s ovim smanjenim obrocima? Kako ćemo prehraniti mališane? Ponekad čekamo te obroke da bismo jeli", rekla je Mervat al-Satari, raseljena majka petero djece iz kampa u području al-Mawasi kod Khan Younisa.

Sawsan Bahloul, majka troje djece iz istog područja, kaže da je i dosadašnja pomoć bila nedovoljna. Prema njenim riječima, porcije iz javne kuhinje, obično tjestenina ili sočivo, tek ponekad s krompirom i patlidžanom, već su bile premale za njenu porodicu.

"Ovo će nas jako pogoditi. Dnevna pomoć je nekako bila dovoljna, a sada će biti svaka dva dana", rekla je.

Dalal al-Dahdouh, koja s osmočlanom porodicom živi u ruševinama svoje kuće u Gazi, kaže da ni brašna ni paketa s hranom nije dovoljno.

"Prije smo, hvala Bogu, imali svoju kuću i divan život. Imali smo svježe povrće, pristojne sanitarne uslove i svoju zemlju. Sada živimo isključivo od pomoći", rekla je.

Novca upola manje

Direktor WFP-a za Palestinu Shaun Hughes naglasio je da su rezovi isključivo finansijske prirode, a ne zato što su potrebe manje ili zato što agencija nema pristup.

WFP je ove godine za svoje operacije na palestinskim teritorijama dobio manje od polovine sredstava koja je dobijao ranijih godina. Agencija navodi da joj je hitno potrebno 450 miliona dolara kako bi u narednih šest mjeseci održala ključne operacije.

"Ovo je i dalje veoma zabrinjavajuća humanitarna situacija. Ljudi žive u surovim uslovima, većina je još bez pravog doma, živi u šatorima, sa slabim pristupom vodi, sanitarnim uslovima i zdravstvenoj zaštiti. Smanjenje pomoći u hrani dodatno će otežati ono kroz šta porodice prolaze već tri godine", rekao je Hughes.

Uprkos primirju između Hamasa i Izraela postignutom prije godinu, humanitarni uslovi u Gazi ostaju teški. Obnove nema, a Izrael strogo kontrolira ulazak robe kroz granične prelaze. Iako su pijace sada dobro snabdjevene, malo ko može priuštiti hranu jer je više od 80 posto stanovnika nezaposleno.

U Gazi nema plina za kuhanje jer ga izraelska vlada smatra robom dvostruke namjene, koju bi Hamas mogao koristiti u vojne svrhe. Drvo je skupo, pa mnoge porodice šalju djecu na ulice da skupljaju plastiku i karton kako bi pekle hljeb ili podgrijale hranu.

Integrirana klasifikacija faza sigurnosti hrane (IPC) u julu je objavila da se očekuje da će se dvije trećine stanovništva, odnosno 1,4 miliona ljudi, od jula do decembra ove godine suočiti s krizom ili težim nivoima akutne nesigurnosti hrane.