Posljednjih nekoliko mjeseci Meksikanci su prosvjedovali protiv udvostručenja cijene tortilla, Talijani su frustrirani sve skupljom tjesteninom, a Egipćani razljućeni zbog porasta cijena hrane i do 50 posto.
Ovo nisu iznimke, već stvarni, globalni trend - kaže Lester Brown iz Instituta Earth Policy iz Washingtona, organizacije koja se bavi pronalaženjem rješenja za ekološki održive ekonomije, prenosi Glas Amerike
- U sedam od posljednjih osam godina svjetska proizvodnja žitarica nije zadovoljila potražnju. Crpimo svjetske zalihe žita koje su trenutno najniže u zadnje 34 godine, navodi Brown.
Stručnjaci ovaj zabrinjavajući trend pripisuju sljedećim uzrocima: rastućoj svjetskoj populaciji, nedovoljnim ulaganjima u poljoprivrednu tehnologiju, izgradnji stambenih i poslovnih objekata na mjestima gdje su nekad bile farme, sve razornijim sušama i poplavama, te sve većoj potražnji za ionako ograničenim zalihama svježe vode.
Osim toga, neke se žitarice – poput kukuruza koji se nekad uzgajao isključivo za prehranjivanje ljudi i živadi – danas koriste za proizvodnju etanola i ostalih bio-energenata kao alternativa nafti i benzinu. Svi su ti faktori zajedno doveli do sve većih nestašica hrane i rastućih cijena koje bi mogle uzrokovati pravu katastrofu za siromašno stanovništvo. To potvrđuje i Lester Brown:
"Oni koji su pri dnu svjetske ekonomske ljestvice jedva da preživljavaju, a s rastućim cijenama hrane, neki već i sada ne uspijevaju opstati. Ukoliko se ne poduzmu odlučujući koraci, porast će i glad i stopa smrtnosti u svijetu."
Jedan od primjera već poduzetih mjera je ona kojom UN-ove agencije pozivaju farmere na rotaciju usjeva.Drugi pak preporučuju da se ukinu vladine subvencije za etanol i druga bio-goriva, a da se više ulaže u istraživanje žitarica, borbu protiv globalnog zatopljavanja, te izgradnju cesta u zemljama u razvoju, što bi omogućilo farmerima da dovezu svoje proizvode na tržnicu.
No, najvažniji je, vjerojatno, način na koji se troši voda. Mark Rosengrant iz Instituta za istraživanje prehrambene politike iz Washingtona pojašnjava:
"Poljoprivreda će se morati održati proizvodnjom veće količine hrane s manje raspoložive vode. Stoga ćemo morati koristiti vodu na puno efikasniji način, ali i razviti usjeve koji su otporniji na sušu."
Rosengrant dodaje će rastuće cijene dovesti do intenzivnije proizvodnje hrane. A da bi cijene počele padati, potrebna su velika i dugoročna ulaganja. Bez njih, predviđa Rosengrant, izgledi za opskrbu hranom u, primjerice, sub-saharskoj Africi i većem dijelu Južne Azije - postat će još slabiji.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
