Novi izazovi
0

Hoće li Obama biti fleksibilan u povlačenju vojske iz Iraka?

FENA
Foto: AFP/File
Foto: AFP/File
Jedan od najvećih vanjskopolitičkih izazova s kojima će se suočiti administracija Baracka Obame jest Irak.

Mnogi analitičari kažu da će za Baracka Obamu, nakon što 20. januara preuzme predsjedničku dužnost, ključno pitanje glede Iraka biti kako brzo povući američke snage iz te zemlje. Prema nedavno potpisanom dogovoru između Sjedinjenih Država i Iraka o statusu američkih snaga u toj zemlji sve američke borbene postrojbe moraju napustiti Irak do decembra 2011. godine. No, u svojoj predsjedničkoj kampanji, Barack Obama obećao je da će povući vojsku iz Iraka u roku od 16 mjeseci nakon što postane predsjednik, dakle do maja 2010.

Novinar Glasa Amerike Andre de Nesnera razgovarao je s tri bivša dužnosnika američke vlade o situaciji u toj zemlji.

Bivši američki državni tajnik Lawrence Eagleburger kaže da se mora odrediti ili jedan ili drugi rok: "Ne mislim da su obje opcije moguće. Mislim da je prijedlog o povlačenju u roku od 16 mjeseci pogrešan - teroristi mogu jednostavno čekati 16 mjeseci ako je to potrebno, i onda prijeći u napad nakon što mi odemo. Ako ćemo se mi povući za 16 mjeseci bez obzira ostvarujemo li uspjeh na terenu ili ne, onda svi naši vojnici koji izgube život u tih 16 mjeseci postaju uzaludne žrtve."

No, bivši ministar odbrane, James Schlesinger smatra da je Obamin plan ipak fleksibilan: "Obama je dao naznake da će poslušati generale koji su u Iraku, te da želi da se američke snage povuku na organiziran i siguran način. To mu ostavlja još dosta fleksibilnosti glede tačnog datuma povlačenja. Vjerujem da on zaista želi da se vojska povuče za 16 mjeseci, ali da će najvjerojatnije biti fleksibilan ovisno o situaciji. Ako se bude činilo da će se situacija pogoršati - ako se naše snage prerano povuku - mislim da bi Obama u tom slučaju bio fleksibilan i da bi prvotni plan promijenio." Bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, umirovljeni general Brent Scowcroft kaže da je moguće naći kompromis između Obaminog prijedloga i američko-iračkog dogovora o konačnom datumu povlačenja: "Mislim da je to izvodljivo. To zaključujem prema dogovoru koji imamo s Irakom kao i po Obaminim nedavnim izjavama da će poslušati što kažu zapovjednici na terenu kao i preispitati situaciju. Mislim da to ostavlja dovoljno prostora za rad s obzirom na situaciju. Moje je osobno mišljenje da određivanje rokova nije dobra ideja, te da odluka o povlačenju mora ovisiti o situaciji u samom Iraku. Vojni zapovjednici već su dali Obami nove ocjene situacije. Dakle, moje je mišljenje da ta dva roka neće biti teško uskladiti."

Sva tri bivša američka državna dužnosnika slažu se da se sigurnosna situacija u Iraku dramatično popravila, velikim djelom zbog dolaska američkih pojačanja u januaru 2007. godine. No, oni se također slažu da je situacija još uvijek krhka. Bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Brent Scowcroft kaže: "Vojna se situacija odvija vrlo dobro, no politička je situacija još uvijek vrlo krhka. Među sunitima, Kurdima i šijitima još je uvijek dosta netrpeljivosti i nepovjerenja, čak i među samim sunitima postoje unutarnje poteškoće. Oni pokušavaju riješiti neke od tih problema. Lokalni i regionalni izbori koji će biti održani ove godine mogli bi pomoći u rješavanju problema, ali bi ih mogli i učiniti još gorima."

Stručnjaci kažu da će Barack Obama, nakon predsjedničke inauguracija 20. januara, naslijediti čitav niz problema i izazova, i na domaćem a i na vanjskopolitičkom planu. Analitičari vjeruju da će politička i vojna situacija u Iraku biti pri vrhu, ako ne i na samom vrhu njegove liste prioriteta.