Hladan tuš iz Moskve: Zašto Rusi sumnjaju u Trumpove prave namjere sa "Odborom za mir"

Šef Bijele kuće osnovao je Odbor za mir 22. januara na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Iako je prvobitno zamišljeno kao tijelo koje bi trebalo nadgledati poslijeratnu obnovu Pojasa Gaze, njegova povelja, prema do sada dostupnim informacijama, ne ograničava djelovanje organizacije isključivo na palestinsku teritoriju.

Trump je tom prilikom izjavio da bi Odbor za mir u budućnosti moglo preuzeti određene funkcije koje trenutno obavlja UN.

Od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, Sjedinjene Američke Države jedine su koje su ujedno i dio novog Vijeća za mir. Preostala četvorka – Velika Britanija, Kina, Francuska i Rusija – nije se pridružila Trumpovoj inicijativi.

Zamjena "neefikasnih mehanizama"

Direktor Odjela za međunarodne organizacije u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova Kiril Logvinov podsjetio je da je Odbor za mir, u okviru Trumpovog mirovnog plana podržanog rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a, prvobitno predloženo kao tijelo isključivo za upravljanje Pojasom Gaze.

"Povelja Vijeća za mir definiše ga kao novu međunarodnu strukturu koja bi trebala zamijeniti 'mehanizme koji su se prečesto pokazali neefikasnim'", izjavio je ruski diplomata za agenciju TASS, istaknuvši da se u samoj povelji Pojas Gaze ne spominje niti jednom.

"Očigledno je da ovakav pristup otvara pitanja o tome kako će Odbor za mir koegzistirati s UN-om i Vijećem sigurnosti, koje je jedino općeprihvaćeno tijelo za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti", napomenuo je Logvinov.

Kao dodatni argument, Logvinov je dodao da generalni sekretar UN-a Antonio Guterres do sada uopće nije bio pozvan na sastanke novog vijeća.

Povelja Vijeća za mir propisuje da će ono obavljati "funkcije izgradnje mira u skladu s međunarodnim pravom". S druge strane, prema osnivačkim aktima UN-a, glavna odgovornost Vijeća sigurnosti UN-a od završetka Drugog svjetskog rata jeste upravo – očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti.