Susreti
0

Historijska posjeta evropskih imama i rabina Americi

FENA
Foto: AP
Foto: AP
Na poziv Američke fondacije za etničko razumijevanje, u saradnji sa Islamskim kulturnim centrom u New Yorku, Svjetskim kongresom Židova i Islamskim društvom Sjeverne Amerike (ISNA) sa sjedištem u Washingtonu, u periodu od 20. do 23. jula u New Yorku i Washingtonu boravila su 24 imama i rabina iz devet evropskih zemalja: Francuske, Velike Britanije, Holandije, Norveške, Rusije, Njemačke, Italije, Belgije i Švicarske.

Senaid ef. Kobilica, uz vjerskog lidera Židova Norveške, predstavljao je muslimane Norveške, javila je agencija Mina.

Američka fondacija za etničko razumijevanje, na čelu sa rabinom Marcom Sneierom, htjela je da upozna evropske vjerske lidere sa dobrim međuvjerskim dijalogom muslimana i Židova u Sjevernoj Americi.

Dijalog je dobro primljen ne samo u džamijama i sinagogama nego je naišao i na veliki interes kod političkih struktura u Americi. Između ostaloga, dijalog se ogleda u uzajamnim posjetama i organiziranjem zajedničkih aktivnosti kako u džamijama tako i u sinagogama. Zato su u bogati program posjete imama i rabina uključeni sastanci i susreti ne samo s vjerskim zajednicama i centrima nego i sa vlastima, i to na vrlo visokom nivou.

Tako je u New Yorku delegacija posjetila Svjetski kongres Židova, koji predstavlja i okuplja Židove i židovske organizacije iz 80 zemalja širom svijeta.

Generalni sekretar Kongresa Shneider je tom prilikom hrabro konstatirao da pošto političari nisu iskoristili šansu da urade nešto korisno za čovječanstvo, a posebno na Bliskom istoku, na vjerskim liderima je da preuzmu odgovornost i naprave korak naprijed u smjeru svjetlije i sigurnije budućnosti na ovoj planeti.

U sjedištu Ujedinjenih nacija je zatim održana sesija na temu međuvjerskog dijaloga.

Uslijedila je posjeta Islamskom kulturnom centru u centru New Yorka, gdje je također održana sesija na temu kako identificirati zajedničku platformu u muslimansko-židovskom dijalogu.

Program je nastavljen u New Yorku posjetom Ostrvu Ellis. Riječ je o Muzeju imigracije, koji je svojevremeno bio tranzitni centar i kroz koji je dobra većina današnjih Amerikanaca sa stranim porijeklom prošla. Tu je također održana sesija na temu “Utjecaj židovske i muslimanske imigracije na Ameriku i šta Židovi i muslimani mogu zajedno uraditi kako bi se došlo do bolje imigracijske reforme”.

Delegacija je posjetila i Ground Zero, mjesto gdje su bili tornjevi Svjetskog trgovačkog centra, zatim City Hall, sjedište gradonačelnika New Yorka. Pored susreta s gradonačelnikom Michael Bloombergom, prisutnima se obratio i jedini muslimanski član u Gradskom vijeću New Yorka Robert Jackson. Na kraju dana domaćin delegacije evropskih imama i rabina je bila Sinagoga, velika građevina u samom gradu.

Delegacija je bila u Washingtonu, gdje je posjetila Muzej holokausta i održala sesiju na temu “Islamofobija i antisemitizam”. Prethodno je planirano da se Senaid ef. Kobilica obrati na ovome mjestu jer je rodom iz BiH, a poznat je genocid nad Bošnjacima u BiH. Senaid ef. je u svom obraćanju podsjetio prisutne na događanja u BiH za vrijeme agresije, kao i stalna nastojanja u današnje vrijeme da se kroz negiranje, relativiziranje, minimiziranje i izjednačavanje krivice dovede u pitanje sve što se desilo. Podvukao je važnost mjesta na kojem se nalaze, tj. muzeja, kao jednog od najznačajnih mehanizama kako, kroz obrazovanje i podsjećanje mladih generacija na prošlost, ne zaboraviti i na taj način doprinijeti da se više nikada i nikome ne dozvoli holokaust i genocid. Upoznao je prisutne i s rezolucijom Evropskog parlamenta o Srebrenici, kao što je uputio riječi hvale i Kongresu SAD-a na njihovoj rezoluciji vezano za genocid u Srebrenici. Senaid ef. je posebno izrazio veliku zahvalnost Upravi Muzeja na ustupanju jednog dijela Muzeja genocidu u Srebrenici. Na tom mjestu su postavljene slike sa prizorima iz Srebrenice i kasnije masovnih grobnica. Uz svaku sliku je napisano i nekoliko riječi.

Delegacija je zatim na Capitol Hillu u američkom Kongresu imala susret sa tri kongresmena, od kojih dva muslimana i jednim Židovom. Kongresmeni su pozdravili inicijativu zajedničke posjete evropskih imama i rabina Americi i podvukli važnost uloge vjerskih lidera u vraćanju povjerenja i stvaranju klime za bolji i bezbjedniji život na planeti.

Uslijedio je prijem kod Islamskog društva Sjeverne Amerike u Adams centru u predgrađu Washingtona, kompleksu sa džamijom i drugim pratećim objektima. Prisutnima se obratio direktor ISNA-e dr. Sayyid Syeed.

U četvrtak su upriličena dva susreta od izuzetne važnosti. U State Departmentu je delegaciju primila Farah Pandith, specijalna predstavnica SAD-a za muslimanski svijet, inače muslimanka iz indijskog dijela Kašmira. Farah je dobar poznavalac stanja muslimana u Evropi i u proteklom periodu je posjetila i imala susrete s muslimanima u skoro svim evropskim zemljama. Rekla je da je svjesna izazova pred kojima se nalaze vjerske zajednice, kao i političke strukture u Evropi, pa će, zahvaljujući svojoj današnjoj poziciji, pokušati doprinijeti koliko može u cilju otvaranja posebno muslimana prema društvu i obratno.

Delegacija je zatim posjetila Bijelu kuću, gdje je bilo planirano da je primi američki predsjednik Barack Obama zajedno sa svojim specijalnim predstavnikom za odnose s vjerskim zajednicama Joshuom Duboisom, ali je Obama bio spriječen, pa se delegacija susrela samo s pastorom Duboisom.

Dubois je ponovio i podvukao odlučnost predsjednika Obame u jačanju i investiranju u dijalog sa i među vjerama i vjerskim zajednicama. Njegovo opredjeljenje u tom smislu se najbolje moglo vidjeti u kairskom govoru, kazao je. "To svakako i danas mislimo i na tome radimo. Zato ste i vi ovdje, jer hoćemo da vam čestitamo i pozdravimo ovu vašu opredijeljenost da se jedino kroz dijalog možemo osloboditi od velike doze nerazumijevanja i nepovjerenja. I dijalog je nužno potreban na svim nivoima društva", riječi su Joshua Duboisa.

Na ovome sastanku se uime evropskih imama prisutnima obratio Senaid ef. Kobilica.

Na kraju je delegacija evropskih imama i rabina predala u Bijeloj kući zajedničku deklaraciju, u kojoj se između ostaloga kaže: “Dijalog i kooperativni projekti između muslimana i Židova u Evropi, Sjevernoj Americi i drugdje u svijetu su potrebni za postizanje komunikacije i pomirenja među našim zajednicama. Uvjereni smo da kontinuirani kontakt je vitalno važan za obje muslimanske i židovske zajednice u društvu u kojem živimo, kao i za dobro svih ostalih društava. Ovakav dijalog i kooperativni projekti trebaju se temeljiti na međusobnom razumijevanju i poštivanju drugih religija. Potrebno je da zajedno istražujemo ono zajedničko u našim vjerama i tradicijama. Ovdje potvrđujemo da ćemo uzajamno poštivati svetost Božije kuće i da ćemo zajedno stajati u slučaju nekog napada bilo na džamiju ili sinagogu. Također zajednički u solidarnosti jedni s drugima potvrđujemo da su i islamofobija i antisemitizam pogrešni i neprihvatljivi, i da ćemo se zajedno boriti protiv njih. Odbacujemo sve oblike nasilja u ime bilo koje religije ili ideologije i učinit ćemo sve što možemo kako bi se spriječilo širenje ekstremizama u ime bilo koje vjere, uključujući i naše vlastite.”