Ministri dovršavaju nacrt sporazuma za ratifikaciju ove odluke koja bi trebalo da stupi na snagu danas, 19. marta. Na Kipru je jučer bio neradni dan zbog praznika "Čisti ponedjeljak” - početka posta koji se tradicionalno slavi širom zemlje.
Novoizabrani kiparski predsednik Nicos Anastasiades, kako prenosi dnevnik "Kiparski mejl”, poručio je sunarodnicima da nije bilo alternative i da bi odbijanje pomoći značilo kolaps dvije najveće banke na ostrvu, teško pogođene finansijskom situacijom u susjednoj Grčkoj.
Ove banke kombinovano imaju gubitke od 4,5 milijardi eura, što je otprilike jednako četvrtini nacionalnog BDP-a.
Ministri finansija eurozone i MMMF odobrili su finansijsku pomoć Kipru da bi i ova članica eurozone izbjegla bankrot. Zauzvrat su zahtijevali da i vlasnici novca u lokalnim bankama doprinesu spasu kiparske privrede.
U okviru sporazuma, svi bankarski depoziti na Kipru bili bi jednokratno oporezovani u visini do 9,9 posto, u zavisnosti od količine novca na bankovnom računu , a bit će uveden i porez na prihod od kamate po osnovu bankarskog depozita.
Smatra se da će na ovaj način biti prikupljeno oko šest milijardi eura koje bi predstavljale dio paketa spasa Kipra - članice eurozone koja "zauzima” svega 0,2 posto ekonomije EU.
Na vijest o uvođenju poreza, a u pokušaju da spase novac sa računa prije nego što porezi budu stupili na snagu, Kiprani su praktično izazvali kolaps bankovnih automata, a komercijalne banke, koje inače rade subotom, pred najezdom vlasnika računa zatvorile su ekspoziture.
Odgađanje je neophodno da bi vlada dobila dodatno vrijeme za izradu amandmana na međunarodni paket pomoći koji je dogovoren prethodnog vikenda, rekao je portparol kiparskog parlamenta Jorgos Omiru.
Ovaj paket mjera predviđa uvođenje poreza na bankarske depozite u zamjenu za dobijanje pomoći u iznosu od deset milijardi eura. Kiparska vlada sada nastoji da izmijeni program pomoći da bi zaštitila male štediše sa manje od 100.000 eura u bankama.
Ove izmjene moraju odobriti ministri finansija drugih članica eurozone, prije nego se kiparski parlament izjasni o njima.
"Izabrao sam najmanje bolnu opciju i snosim političku odgovornost za to. Sve se radi s ciljem da što više ograničimo posljedice po ekonomiju i po naše sunarodnike“, rekao je predsjednik Nicos Anastasiades.
Negativna reagovanja stižu iz Moskve s obzirom na činjenicu da su ruske banke krajem 2012. godine imale oko 13 milijardi dolara plasiranih na Kipru i korporativne depozite u iznosu od 20 milijardi dolara, prema procjenama američke agencije za rejting Moody's.
Ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao je predloženi porez na kiparske bankarske depozite - nepravednim, neprofesionalnim i opasnim.
Putin je održao specijalni sastanak da bi se razgovaralo o razvoju događaja na Kipru. Razlog je strah da bi klijenti mogli masovno da podignu novac sa svojih računa, nakon najavljenog poreza na depozite, nametnutog u okviru dogovora o kreditu pomoći koji je Kipru odobrila EU.
