Guardian: London spreman platiti do 450 miliona funti za studente iz EU

Prema Guardianu, vlada je sastavila plan po kojem bi univerzitetima nadoknadila prihod koji bi izgubili zbog nižih školarina. Ustupak bi bio dio paketa koji bi trebalo da se dogovori na samitu u Briselu 20. novembra, na kojem premijer Andy Burnham želi pokazati da njegovo približavanje EU-u donosi rezultate.

"Spremni smo Evropljanima dati ono što žele kad su u pitanju školarine, ali moramo dobiti nešto značajno zauzvrat. Najveća nagrada kojoj sada težimo je pristup programu Made in Europe", rekao je jedan od sagovornika Guardiana.

Koliko bi to koštalo

Dva izvora koja su vidjela izračune Trezora kazala su Guardianu da bi se do 450 miliona funti godišnje došlo u scenariju u kojem se školarine spuste na nivo domaćih studenata, uz vrlo veliku potražnju za britanskim univerzitetima. Treći izvor smatra da bi stvarni trošak vjerovatno bio niži, a jedan vladin zvaničnik taj je iznos nazvao "spekulativnim".

Analitičar Mark Corver ranije je procijenio da bi to sektor koštalo 140 miliona funti u prvoj godini i 400 miliona tokom tri godine, koliko traje tipičan studij. Zvaničnici EU traže da njihovi studenti plaćaju nešto više od 9.000 funti godišnje, umjesto međunarodnih školarina, koje mogu premašiti 60.000 funti.

Šta još stoji na putu

Školarine i Made in Europe ostale su posljednje dvije prepreke prije samita, navodi Guardian. London je prvobitno bio isključen iz definicije "evropskog" u okviru tog programa, što su upozorenjima ocijenili britanska vlada i automobilska industrija.

Francuska, koja je bila glavni protivnik, sada predlaže da britanski proizvođači uđu u sistem ako London prihvati "dinamičko usklađivanje" s tarifama EU-a. To bi moglo biti problematično jer Velika Britanija ima znatno niže tarife na kineska električna vozila. Poslovni ministar Jonathan Reynolds rekao je da tarifnu politiku neće određivati pod pritiskom Brisela.

Prema Guardianu, EU je prije deset dana razmatrao da pitanje školarina izdvoji iz zajedničke izjave i odgodi za šest mjeseci.

Dogovor je, navodi list, uglavnom postignut u nekoliko drugih oblasti: trgovina emisijama, poljoprivredni proizvodi i program mobilnosti mladih, u okviru kojeg bi do 80.000 mladih Evropljana moglo doći u Britaniju.

Države članice tražile su od 100.000 do 150.000. Strane su blizu i dogovora o britanskom pristupu evropskim biometrijskim bazama, među njima Eurodacu s otiscima prstiju tražilaca azila, što bi pomoglo praćenju migranata. Prvi nacrt zajedničke izjave bit će predstavljen ambasadorima EU-a u srijedu, a tekst se može mijenjati do 20. novembra.

Bivša ministrica finansija Rachel Reeves u ponedjeljak će na Harvardu poručiti da svi interesi Britanije upućuju prema Evropi, a Burnhama je pohvalila zbog spremnosti da se "suoči sa stvarnošću".