The Economist
0

Grčka putuje u ekonomsku katastrofu?

FENA
Foto: AP
Foto: AP
Ne može se isključiti mogućnost da Grčka, koja se trenutno suočava s ozbiljnom ekonomskom krizom, na kraju ipak objavi da nije u stanju da vrati dug, procjenjuje britanski časopis The Economist, prenose novinske agencije.

Slučaj Grčke budi sjećanja na ono što se dogodilo s Argentinom 2001. Ta južnoamerička zemlja je poslije višemjesečnog haosa u koji je zapao njen bankarski sektor u decembru te godine objavila da nije u stanju da vrati dug od 81,8 milijardi dolara. To je dovelo do napuštanja deviznog kursa i drastičnog pada vrijednosti pezosa. Bruto društveni proizvod (BDP) Argentine je te godine opao za 10,9 posto, a zemlja je isključena sa tržišta kapitala.

Slučaj Argentine izaziva zabrinutost u Grčkoj. Iako je ta balkanska zemlja 29. marta uspjela da prikupi 6,7 milijardi dolara od prodaje državnih obveznica, postoji potreba za mnogo većim finansijskim sredstvima, piše Economist.

Deficit u državnom budžetu za 2009. od 12,7 posto BDP-a i odnos između duga i BDP-a zemlje od 113,4 posto znatno su ozbiljniji u odnosu na pokazatelje koje su imale države koje su proglasile obustavu otplate duga od 1998. do 2001. godine, ističe britanski časopis i, pozivajući se na analize stručnjaka, procjenjuje koliko je realna mogućnost da Grčka na kraju ipak objavi da nije u stanju da vrati dug i koliko bi to moglo da bude bolno za zemlju.

Obustava otplate duga bi u teoriji trebalo da skupo košta zemlju, što treba da bude glavni podsticaj za zadužene države da ispune svoje obaveze.

Postoji, međutim, mnogo slučajeva u kojima su državne vlasti zaključile da prednosti takvog poteza premašuju negativne efekte.

Jedna studija MMF-a pokazuje da su samo između 1981. i 1990. godine 74 države odustale od otplate duga. Činjenice govore da je kazna za takav potez često blaža od one koja je zadesila Argentinu. Njeno isključivanje sa tržišta kapitala nije tipičan primer.

Države koje su proglasile obustavu otplate duga su, bar posljednjih godina, bile u mogućnosti da se ponovo vrate na tržista kapitala poslije restrukturiranja duga.

Obustava otplate duga ipak ima efekta. Spomenuta studija MMF-a pokazuje da taj potez nosi sa sobom smanjenje kreditnog rejtinga za gotovo dva nivoa u prosjeku, kao i značajno povećanje dodatnih troškova vezanih za nevraćena dugovanja.

Čini se, međutim, da tržišta imaju kratko pamćenje i da su za njih važni samo posljednji slučajevi obustave otplate državnog duga, piše Economist.