Svakodnevica u ratu
3

Građani Kijeva i dalje prelaze mostove koje gađa Rusija: "Pa šta ako je rupa? Nije se srušio"

Piše: N. Ž. |
Kijevski mostovi su često na meti ruskih raketa i dronova, ali to ne sprečava građane glavnog grada Ukrajine da ih prelaze svakodnevno (Foto: Reuters)
Poslušajte članak
Ruski napadi na mostove u Kijevu, kojima Moskva pokušava presjeći grad na dva dijela, nisu pokolebali stanovnike ukrajinske prijestolnice. Kako piše britanski Guardian, preko oštećenog Sjevernog mosta sada smiju samo autobusi, a vozači i putnici kažu da će se prilagoditi, kao i do sada.

Mikola (65) svojim pohabanim minibusom 20 do 24 puta dnevno prelazi kijevski Sjeverni most, pored rupa u asfaltu koje je u utorak napravila ruska balistička raketa. Novinar Guardiana vozio se s njim preko mosta.

Autobusi su sada jedina motorna vozila kojima je dozvoljen prelazak preko inače prometnog mosta s više traka. I oni na putu prema centru grada moraju zaobilaziti oštećenja u asfaltu, koristeći jedinu traku koja još radi.

"Pa šta ako je rupa? Most se nije srušio. Treba znati ponešto o gradnji mostova", kaže Mikola dok sjedi za volanom, a autobus ide prema zapadnoj obali.

Maršrutka koju vozi je privatni minibus, a njeni vozači u kijevskoj su mitologiji poznati po tome da istovremeno pričaju, puše, naplaćuju kartu i voze što brže mogu kako bi putnike preoteli konkurenciji.

Putnici plaćaju 25 grivni (oko 1 KM) u gotovini, a obično jedan od njih neslužbeno preuzme posao naplate i vraćanja kusura umjesto vozača. Ovaj put to je zapalo novinara Guardiana, kako bi mogao obaviti razgovor.

"Bilo bi jako teško uništiti most. Trebao bi ogroman broj raketa, a ako ga pogodi jedna ili dvije, nije smak svijeta", nastavlja Mikola.

Njegova procjena iza volana zasad se pokazala tačnom. Do podneva su rupe već bile prekrivene, možda i zato da ne bi uznemiravale putnike koji kroz prozor gledaju u Dnjepar ispod mosta.

Šest mrtvih u noći, savjet da se ne vozi automobilom

Uz napade na struju, grijanje i vodu, Rusija od početka oktobra gađa i kijevske mostove. Cilj je odsjeći centar grada na zapadnoj obali od novijeg, uglavnom stambenog istočnog dijela, u kojem živi oko trećine stanovnika Kijeva.

Ove sedmice mostovi su napadnuti dva puta. Prvi napad, u utorak, ostao je u sjeni ukrajinskog djelimičnog rušenja cestovnog Krimskog mosta. Drugi je uslijedio u noći na petak, nekoliko sati nakon što je Vladimir Putin obećao "mnogo bolniji" odgovor na uništavanje svog prestižnog projekta.

Drugi glavni cestovni most u Kijevu, Južni, u petak je propuštao vozila samo u smjeru od istoka prema zapadu. Isto ograničenje uvedeno je i na novom Podilskom mostu, oštećenom u petak rano ujutro, a saobraćaj u gradu, ionako zakrčen, dodatno je otežan.

Gradonačelnik Vitalij Kličko pozvao je građane da izbjegavaju vožnju automobilom nakon noći u kojoj je poginulo šest osoba.

Sjeverni most i dalje je otvoren za javni prijevoz, ali i za bicikliste, romobile i pješake koji su spremni prkositi vlažnom kasnojesenjem vremenu i ignorisati uzbune zbog raketa i dronova. Ispod mosta su počeli zemljani radovi za pontonski most, jedan od osam planiranih za slučaj najgoreg scenarija.

"Trebalo bi 20 pontonskih mostova"

Dmitro Bespalov, stručnjak za planiranje saobraćaja s kijevskog Nacionalnog univerziteta za građevinarstvo i arhitekturu, kaže da je viseći most poput Sjevernog teško uništiti jer ima "čvrstu konstrukciju i veliku mogućnost popravke".

To znači da se oštećenja obično mogu sanirati. Iako na kolovozu ima rupa, noseće konstrukcije zasad nisu oštećene, dodao je.

Smatra se da Rusija balističke rakete usmjerava na noseći stub, što zahtijeva precizan i težak napad. Upravo je to Ukrajina uradila u završnici složenog napada na Krimski most, koji se srušio nakon što je krstareća raketa Flamingo pogodila njegov noseći luk.

Bespalov ipak upozorava da je Kijev strateški ranjiv ako Rusija na mostove ispali "desetine ili stotine" raketa, jer grad ni prije rata nije imao dovoljno mostova.

Najveću zabrinutost izazivaju pontonski mostovi, koji podnose mnogo manje saobraćaja i znatno su ranjiviji na napade raketama i dronovima.

"Trebalo bi 20 pontonskih mostova da bi se dobila polovina sadašnjeg kapaciteta", kaže Bespalov.

"Mislim da ih ne bi bilo moguće koristiti tokom crvene ili žute uzbune", dodao je. Crvena uzbuna znači rakete, a žuta dronove. Jedan od razloga je i to što bi vozila mogla završiti u vodi.

"Ako počnemo očajavati, to je ono što oni žele"

Na prvoj prometnoj autobusnoj stanici na istočnoj, lijevoj obali Natalija (40) i Irina (39) kažu da im prelazak preko Sjevernog mosta ne smeta. Na ratne nedaće, ističu, odavno su se navikle.

"Najvažnije je preživjeti prva 24 sata kod kuće nakon početne nelagode, a onda ćemo se prilagoditi", kaže Natalija, koja radi u korisničkoj podršci.

"Ako počnemo očajavati, to je upravo ono što oni žele. Most se može izgraditi. Najvažnije je da, kad dođe napad, u blizini nema civila ni vojnika. To je samo beton, ništa više. Ili će ga popraviti ili smisliti nešto novo", dodaje Irina.

To je osnovni stav građana Kijeva koji su ostali u gradu, iako se već bore sa satima bez struje i grijanja, a prava zima tek dolazi. Ljudi probleme žele rješavati kako dolaze, umjesto da se previše brinu o onome što bi moglo uslijediti, piše Guardian.

"Kupio sam im agregat, pripremamo se"

Građevinski radnik Oleksandr (42), koji je čekao prijevoz preko mosta, ipak priznaje da bi rušenje mostova za njega značilo selidbu.

"Ako mostovi budu uništeni, morat ćemo otići", rekao je.

U tom slučaju on i supruga preselili bi se kod njenih roditelja s druge strane rijeke, gdje su se već pripremili za najgore.

"Kupio sam im agregat, imaju svoj bunar. Iskopali smo ga već tokom rata. Imali su grijanje na plin, ali smo ga prebacili na drva. Pripremamo se", rekao je Oleksandr.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima