Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda u Hagu suspendovan zbog optužbi za seksualno zlostavljanje

Odluku je donijela grupa unutar upravnog nadzornog tijela MKS-a, koja je također proslijeđena 125 država članica suda.

Te države će glasati o Khanovoj budućnosti tokom posebne sjednice koja će biti sazvana "što je prije moguće". Nadzorni Biro je naglasio da suspenzija ne prejudicira ishod slučaja.

Khan je više puta odbacio sve optužbe za seksualno nedolično ponašanje, dok su njegovi advokati opisali odluku kao "nezakonitu, proceduralno nepravednu i nepodržanu dokazima".

Prethodni medijski izvještaji citirali su dokument koji navodi optužbe protiv Khana, za koje se razumije da uključuju neželjeni seksualni dodir i "zloupotrebu".

Dvotrećinska većina bila bi potrebna da se potvrdi bilo koji nalaz, nakon čega bi uslijedilo odvojeno glasanje o tome da li Khan treba biti smijenjen s dužnosti.

Khan, istaknuti britanski advokat, nalazi se na dobrovoljnom odsustvu kako bi se borio protiv optužbi od maja 2025. godine.

Bez obzira na konačnu odluku 125 država članica o sudbini Karima Khana, kontroverza se vjerovatno neće završiti na tome. Odluka je uslijedila nakon visoko osjetljivog procesa koji je sud ostavio pod intenzivnim nadzorom.

U maju 2024. godine, treća strana je prijavila MKS-u optužbe da se Khan upustio u seksualno nedolično ponašanje koje uključuje jednu uposlenicu.

Nezavisni nadzorni mehanizam suda (IOM) otvorio je istragu, ali je slučaj kasnije zatvoren nakon što je navodna žrtva odbila da učestvuje.

Kritičari procesa tvrdili su da se istragom loše rukovodilo, što je narušilo povjerenje u IOM. Istražitelji su na kraju rekli da nema dovoljno dokaza koji bi potkrijepili optužbe.

Druga prijava podnesena je u oktobru 2024. godine. Stvar je potom prebačena u Ured Ujedinjenih nacija za usluge unutrašnjeg nadzora (OIOS), koji je proveo širu istragu o optužbama za seksualno nedolično ponašanje i zloupotrebu položaja.

Ta istraga je trajala od novembra 2024. do decembra 2025. godine i generisala je više od 5.000 stranica dokaza i svjedočenja.

Nalaze OIOS-a je naknadno pregledao panel od troje sudija sa zadatkom da savjetuje Biro ASP-a (Skupštine država članica) o tome da li Khanovo ponašanje predstavlja ozbiljno nedolično ponašanje, manje ozbiljno nedolično ponašanje ili odsustvo nedoličnog ponašanja. Optužbe su se odvijale tokom perioda izuzetnog pritiska na MKS.

Članovi osoblja unutar Ureda tužioca upozorili su da bi Khanov povratak mogao narušiti povjerenje u instituciju i izrazili su zabrinutost zbog moguće odmazde.

Khanove pristalice, u međuvremenu, tvrde da istraga nije potkrijepila optužbe protiv njega.

Kontroverza se također poklopila sa širim političkim tenzijama koje okružuju sud.

Sjedinjene Države su uvele sankcije Khanu nakon što je tražio naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog navodnih zločina povezanih sa ratom u Gazi.

Sankcije protiv tužioca su kasnije proširene kako bi uključile dva zamjenika tužioca, osam sudija MKS-a, specijalnog izvjestitelja UN-a za okupirane palestinske teritorije i palestinske organizacije koje su dostavile dokaze sudu.

Sjedinjene Države, Rusija i Izrael nisu članice MKS-a. Međutim, sud može vršiti nadležnost nad zločinima koje su počinili njihovi državljani na teritoriji država članica MKS-a.

Ako bi ASP tražio Khanovu smjenu, on bi mogao osporiti odluku pred Administrativnim tribunalom Međunarodne organizacije rada (ILOAT), koji rješava žalbe u vezi sa radnim odnosima koje uključuju osoblje MKS-a. Svaki pokušaj smjene Khana mogao bi stoga pokrenuti dugotrajan pravni izazov, uz mogućnost vraćanja na posao i značajne odštete ako bi tribunal utvrdio da je disciplinski proces bio manjkav.