{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Glavni haški tužitelj će održati konferenciju za novinare

F
30.7.2008. u 09:31
0
0
Glavni haški tužitelj će održati konferenciju za novinare
0
Glavni haški tužitelj će održati konferenciju za novinare
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) u srijedu je potvrdio da je haški optuženik Radovan Karadžić u pritvoru ICTY-a.
"Radovan Karadžić danas je prebačen u pritvor suda nakon što je bio u bijegu više od 13 godina", navodi se u saopćenju objavljenom odmah nakon njegovog dolaska u pritvor.

Haški sud dodaje da će se termin Karadžićevog prvog pojavljivanja pred sudom utvrditi naknadno.

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, optužen za genocid u Bosni i Hercegovini, uključivši pokolj u Srebrenici te za teroriziranje Sarajeva i brojne logore, nakon 13 godina bijega u srijedu ujutro stigao je u pritvor Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.

Zrakoplov kojim je izručen iz Srbije sletio je u rotterdamsku zračnu luku oko pola sedam ujutro. Nakon toga u zgradu zatvora Haškog suda u Scheveningenu stigla su dva kombija sa zatamnjenim staklima i jedan helikopter pa nije jasno kojim je prijevoznim sredstvom Karadžić prebačen u pritvor.

Karadžić je u srijedu nešto prije četirisata odveden iz beogradskog pritvora u zračnu luku odakle je prebačen u Nizozemsku. Odluku o njegovu izručenju potpisala je srbijanska ministrica pravosuđa Snežana Malović.

Karadžić je prema srbijanskom Nacionalnom savjetu za sigurnost uhapšen u ponedeljak, 21. jula u Beogradu gdje se skrivao pod lažnim identitetom alternativnog iscjelitelja Dragana Davida Dabića.

Njegov braniteljski tim, koji tvrdi da je Karadžić uhapšen tri dana ranije i držan na tajnoj lokaciji, pokušao je odgoditi izručenje skrivanjem informacije o eventualnom podnošenju žalbe na odluku o izručenju tvrdeći da sud mora čekati na dostavu žalbe koja je mogla biti upućena i iz inozemstva.

Po dolasku u pritvor Karadžić će proći postupak utvrđivanja identiteta, bit će mu predana optužnica i obavit će se liječnički pregled.

Haški sud zakazat će termin njegova prvog pojavljivanja radi izjašnjavanja o krivnji. Prema dosadašnjoj praksi to će se ročište održati unutar dana ili dva od dolaska u pritvor. Njegovi branitelji već su najavili da će Karadžić iskoristiti procesnu mogućnost da se ne izjasni o krivnji odmah na prvom pojavljivanju pred sudom nego u idućih 30 dana. Ukoliko se u tom vremenu ipak ne izjasni o krivnji sud će evidentirati kao da se izjasnio da se ne osjeća krivim. Karadžić će, prema najavama njegovih branitelja, tražiti da se u Haagu brani sam.

Prema najavama tužiteljstva medijima će se povodom Karadžićeva izručenja oko 12 sati obratiti glavni haški tužitelj Serge Brammertz.

Prvu optužnicu protiv Karadžića i vojnog vođe bosanskih Srba Ratka Mladića haško je tužiteljstvo podiglo još 25. jula 1995. u kojoj ih je teretilo za zločine u čitavoj BiH, uključivši višegodišnje teroriziranje i ubijanje stanovnika Sarajeva i logore u kojima su stradale hiljade ljudi, a drugom optužnicom podignutom 16. novembra 1995. optuženi su za srebrenički genocid.

Nakon toga 31. maja 2000. tužiteljstvo je objedinilo sve optužbe u jednu optužnicu i zasebno optužilo Karadžića i Mladića kako bi se postupci mogli voditi odvojeno ukoliko samo jedan dođe do Haaga.

Karadžić je tada optužen po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti po ukupno 11 tačaka optužnice - dvije za genocid, pet za zločine protiv čovječnosti, jednu za teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. i tri za kršenja zakona i običaja ratovanja.

Prema toj optužnici Karadžić, djelujući individualno ili u suradnji s drugima među ostalim s tadašnjim visokopozicioniranim političarima Republike Srpske Momčilom Krajišnikom i Biljanom Plavšić, tijekom rata u BiH od 91. do 95. sudjelovao je u zločinima čiji je cilj bio kontrola nad onim područjima Bosne i Hercegovine koja su proglašena dijelom "Republike Srpske". Da bi postiglo taj cilj, vodstvo bosanskih Srba, uključujući Radovana Karadžića, progonom, ubijanjem, terorom, logorima i deportacijama osiguralo je fizički nestanak ili odlazak nesrpskog stanovništva.

U toj se optužnici ne navodi udruživanje u udruženi zločinački pothvat jer je taj koncept kasnije uveden na Haškom sudu. Tužiteljstvo je već najavilo da preispituje optužnicu u formi u kojoj je napisana prije osam godina.

Područja u Bosni i Hercegovini na kojima su prema optužnici počinjeni ti zločini uključuju područje srebreničke enklave, Sarajeva, Bijeljine, Prijedora, Bosanske Posavine i brojnih drugih mjesta.

Za dio tih zločina već su pred Haškim sudom izrečene pravomoćne ili prvostepene presude uključujući i one protiv troje tadašnjih vodećih političara - Biljane Plavšić koja je priznanjem krivnje i nagodbom dobila 11 godina i Momčila Krajišnika koji je nepravomoćno dobio 27 godina za ratne zločine i Radoslava Brđanina koji je dobio 30 godina za zločine u Bosanskoj krajini.

Zapovjednik Drinskog korpusa general Radislav Krstić za sudjelovanje u srebreničkom genocidu dobio je 35 godina, a zapovjednik Romanijskog korpusa general Stanislav Galić za teror Sarajeva dobio je kaznu doživotnog zatvora.

Presude su izrečene i brojnim zapovjednicima i čuvarima logora od Omarske, Keraterma preko Foče do Luke u Brčkom te lokalnim dužnosnicima Republike Srpske poput Karadžićeva kolege liječnika Milomira Stakića koji je dobio 40 godina za zločine na području Prijedora.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Strahujete li od terorističkih napada u Evropi?
Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: