Gdje vlada ljevica, a gdje desnica u Južnoj Americi: Lula da Silva pobjedom u Brazilu napravio pravo čudo

Luiz Inacio Lula da Silva u nedjelju je u drugom krugu osvojio 51,76 posto glasova, a senator Flavio Bolsonaro 48,24 posto, prema konačnim rezultatima Vrhovnog izbornog suda Brazila.

Tako najveća i najmnogoljudnija država kontinenta ostaje na lijevoj strani, iako je ostatak regije posljednje tri godine uglavnom birao desnicu.

Godina u kojoj je ljevica izgubila Kolumbiju

Najveća promjena ove godine desila se u Kolumbiji. Konzervativni advokat Abelardo de la Espriella, koji nikada ranije nije bio kandidat, u junu je u drugom krugu pobijedio Ivana Cepedu, kandidata vladajućeg Historijskog pakta. Razlika je bila manja od jednog procentnog poena, a Cepeda je poraz priznao tek nakon kratkog pravnog osporavanja, kako je izvijestio AP. De la Espriella je 7. augusta naslijedio Gustava Petra, prvog ljevičarskog predsjednika u historiji Kolumbije.

U Peruu je u junu tijesno pobijedila Keiko Fujimori, liderica stranke Fuerza Popular, koja se za predsjednicu kandidirala četvrti put. Zakletvu je položila 28. jula, a u kampanji je obećavala borbu protiv kriminala po uzoru na Salvador.

Ranije su udesno skrenuli i Čile i Bolivija. U Čileu je u martu vlast preuzeo Jose Antonio Kast iz Republikanske stranke i to nakon ljevičara Gabriela Borića.

U Boliviji je Rodrigo Paz u novembru 2025. okončao dugu vladavinu ljevičarskog pokreta MAS. Argentinu od decembra 2023. vodi Javier Milei, Paragvaj Santiago Pena iz Partido Colorado, a Ekvador Daniel Noboa.

Ljevica drži Brazil, Urugvaj i Surinam

Pored Brazila, ljevica vlada u Urugvaju, gdje je Yamandu Orsi iz koalicije Frente Amplio predsjednik od marta 2025. Lijevi centar vlada i u Surinamu, koji od jula 2025. vodi Jennifer Geerlings-Simons iz Nacionalne demokratske stranke.

Gvajanu vodi Irfaan Ali iz Narodne progresivne stranke, koja ima lijeve korijene, ali danas vodi pragmatičnu politiku. Ali je reizabran u septembru 2025.

Venecuela bez izabranog predsjednika

Posebna je situacija u Venecueli. Vlast od januara drži Delcy Rodríguez, nekadašnja potpredsjednica u mandatu Nicolasa Madura, nakon što su američke snage zarobile Madura i odvele ga u SAD.

Rodriguez dolazi iz Madurove Ujedinjene socijalističke partije, ali nije izabrana, a Washington joj je dao podršku prvenstveno zbog činjenice da je do sada pristala na sve dogovore s Washingtonom koji se odnose na naftu.

Na Generalnoj skupštini UN-a krajem septembra obećala je izbore, ali datum nije navela. Kako prenosi CBS, Rodriguez je na dužnosti duže nego što je bila ovlaštena kao vršiteljica dužnosti. Opozicija predvođena Mariom Corinom Machado traži da se datum izbora odredi što prije.

Desničarski talas koji je zahvatio Južnu Ameriku može se povezati i s jačanjem i dolaskom na vlast američkog predsjednika Donalda Trumpa. Većina desničara u Južnoj Americi gotovo pa identično razmišlja o politici kao i Trump, a Bijela kuća je nerijetko slala signale podrške prema svim većim centrima na jugu.

Upravo na ovom talasu očekivao se i pad Lule da Silve u Brazilu čime bi ljevica kao ideja bila ozbiljno ugrožena u godinama koje dolaze. Ipak, Lula da Silva uspio se oduprijeti tom talasu i napraviti pravo malo čudo - ostati bastion ljevičarskih politika u moru populizma i radikalne desnice.