U izjavi predsjedavajuće Rusije poslije sastanka na sedam stranica pobrojano je 15 "tačaka dnevnog reda elitnog kluba" država, koje se tiču konkretnih konfliktnih i kriznih situacija.
Razmotrena je situacija na zapadnom Balkanu, Bliskom istoku, Iraku, Afganistanu, Africi, iranski i sjevernokorejski nuklearni program, pregovarački proces o rješavanju Nagorno Karabaha, kao i borba protiv terorizma i nelegalnog prometa narkotika.
Kada je riječ o utvrđivanju budućeg statusa Kosova, ministri su se založili za nastavak direktnih pregovora između Beograda i Prištine i učešće kosovskih Srba u pregovorima, a istaknuta je aktivna uloga Kontakt grupe u procesu određivanja statusa.
Sve strane pozvane su da učine napor da se dostigne sporazumno rješenje, a naglašeno je da se aktivnosti Kontakt grupe, u kojoj su uz izuzetak Kanade i Japana predstavnici zemalja G8, zasnivaju na rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 1244, rukovodećim principima i ministarskoj izjavi Kontakt grupe poslije sastanka u Londonu od 31. januara.
Podržavajući format pregovaračkog procesa u Grupi Minsk, ministri su iz Moskve pozvali i Azerbejdžan i Jermeniju da već ove godine postignu dogovor o spornoj teritoriji Nagorno Karabaha i da "svoje narode pripreme za mir, a ne za rat".
Ministri su u vezi s jednim od najvažnijih pitanja razmatranim u četvrtak - Iranu, ponovo istakli zalaganje za diplomatsko rješenje iranskog nuklearnog pitanja, uz izražavanje razočaranja zbog odsustva zvanične reakcije Teherana na prijedlog SAD-a, Kine, Rusije i "evropske trojke" međunarodnih posrednika.
Ministri očekuju da će na sastanku visokog predstavnika Evropske unije za sigurnost i vanjsku politiku Javiera Solane i sekretara iranskog savjeta za nacionalnu sigurnost Alija Laridžanija 5. jula Iran odgovoriti na ponudu međunarodne zajednice koja treba da doprinese otklanjanju zabrinutosti da će Iran da proizvede nuklearno oružje.
I Sjeverna Koreja je pozvana da se neodložno vrati pregovorima o svom nuklearnom programu, bez prethodnog uvjetovavanja.
Ministri G8 izrazili su podršku nastavku izraelsko-palestinskog političkog dijaloga u duhu "mape puta ka miru" i na osnovu rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a.
Osam šefova diplomatije založili su se za dostizanje pravednog i dugoročnog rješenja bliskoistočne krize na osnovu pregovora i formiranja demokratskih i suverenih država Izrael i Palestina, koje će živjeti u miru kao susjedne zemlje u okviru međunarodno priznatih granica.
Izražena je i privrženost zemalja G8 nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Iraka i podrška iračkoj vladi, a pozdravljeni su i izbori za predstvnička tijela u Afganistanu.
U saopćenju je istaknuto da glavnu odgovornost za sigurnost, političku i socijalno-ekonomsku obnovu nosi afganistanska vlada, a da će G8 i dalje pružati pomoć i podršku u građenju zemlje oslobođene naslijeđa talibanskog režima, terorizma i narkotika.
Ministri su izrazili zabrinutost zbog stanja u Istočnom Timoru i saglasili se da je potrebno pomoći vladi u obnovi stabilnosti, poštivanja zakona i poretka.
Ministri su još jednom potvrdili obaveze Grupe u pružanju podrške naporima za dostizanje mira i stabilnosti u Africi.
Istaknuta je neophodnost pomoći Sudanu a vlade Čada i Sudana pozvane su da izbjegavaju sukobe u pograničnim oblastima i da održavaju dobrorusjedske odnose, a izražena je i zabrinutost zbog aktuelne situacije i humanitarnih posljedica na sjeveru Ugande.
Tokom susreta u Moskvi usaglašeni su u cjelini dokumenti pred samit lidera Grupe u Sankt Peterburgu 15-17. jula ove godine o tri prioritetne teme - energetskoj stabilnosti, infektivnim oboljenjima i razvoju oblasti obrazovanja.
Teme obrađene na sastanku - prije svega poziv Iranu da požuri s odgovorom na prijedlog SAD-a, Rusije, Kine i "evropske trojke", zadovoljstvo ruskog ministra vanjskih poslova sastankom, kao i uzdržani odgovori drugih ministara na pitanja o odnosu sedam članica Grupe prema Rusiji, nagovještavaju da je akcenat pred samit u Sankt Peterburgu stavljen na pitanja od prevashodnog značaja za SAD, kao i da zapadni partneri Rusije u ovom trenutku ne žele "da ljute" domaćina pokretanjem "osjetljivih" pitanja demokratizacije i odnosa sa bivšim sovjetskim republikama.
Lavrov je saopćio da je na sastanku odgovorio na pitanja njegovih kolega o konfliktima u nepriznatim republikama Južnoj Osetiji, Ahbaziji i Pridnjestrovlju, kao i o situaciji u Bjelorusiji i da je "dao dovoljno činjenica, koje su u osnovi" ruskog pristupa tim pitanjima.
"Nadam se da je to bilo korisno za moje kolege", bilo je jedino što je na tu temu rekao šef ruske diplomatije.
Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov je na pitanja zapadnih novinara rekao da stanje u Čečeniji i unutrašnjepolitička situacija u Rusiji nisu razmatrani.
Izvjesno odstupanje predstavljala je jedino izjava američkog državnog sekretara Condoleezee Rice, koja je rekla da se pitanje demokratskog procesa u Rusiji pokreće i da će i dalje biti pokretano, ali "u duhu uvažavanja Rusije".
Kao teme koje kod "SAD-a i drugih" izazivaju zabrinutost, Rice je ponovno navela položaj nevladinih organizacija i medija u Rusiji.
U sličnom tonu istupili su i njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier i kanadski šef diplomatije Piter Mcoy, istakavši da se takve teme uvijek dobrodošle i da se one razmatraju među zemljama koje dijele zajedničke vrijednosti.
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
Jelena Đoković kao Ristana iz "Srećnih ljudi": Komična montaža dijeli se mrežama
