Šefovi država i vlada 20 najmoćnijih zemalja svijeta su se također dogovorili da se u Međunarodnom monetarnom fondu poveća glasačka moć zemalja koje su već duže vrijeme nedovoljno predstavljene u toj svjetskoj finansijskoj instituciji, prenio je Reuters.
Industrijalizovane zemlje sada imaju 57 odsto glasova u MMF-u, a zemlje u razvoju 43 odsto.
SAD su, međutim, predložile da se udio manje razvijenih zemalja u glasačkim pravima MMF-a uveća za pet odsto, na 48 procenata, dok su vodeće zapadnoevropske članice G20 zalažu da porast tog učešća treba da bude manji, ili tvrde da je sadašnji raspored glasova sasvim zadovoljavajući.
"Kao varijanta pet procenata (dodatnih glasova za manje razvijene zemlje) mogla bi postati kompromis", rekao je neimenovani zvaničnik blizak skupu G20.
On je istovremeno ocijenio da su zemlje BRIC (Brazil, Rusija, Indija i Kina) koje su predložile da se glasačka prava u MMF-u, između razvijenih i zemalja u razvoju raspodijele na pola, sada spremne za kompromisno rješenje.
Isti izvor je, međutim, potvrdio da stav BRIC-a o potrebi izjednačavanja glasačkih prava između razvijenih i manje razvijenih zemalja ne samo u MMF-u već i Svjetskoj banci (WB) podržavaju ne samo neke manje razvijene države, nego i neke od visokorazvijenih zemalja.
Protivljenje moćnih evropskih zemalja, članica G20, navedenom prijedlogu BRIC-a, može se objasniti i njihovom željom da ne izgube sadašnji dominantan položaj u MMF-u i WB.
Bijela kuća je sinoć saopćila da su se lideri "dvadesetorice" saglasili da će G20 postati dominantni svjetski forum, u nastojanju da se "ostvari trajni oporavak i izbjegnu finansijski poremećaji koji su doveli do sadašnje krize".
"Dramatične promjene u svjetskoj ekonomiji nisu uvijek bile odražene u globalnoj arhitekturi za ekonomsku saradnju", navedeno je u saopćenju koje je Bijela kuća izdala poslije radne večere lidera koji prisustvuju samitu, ističući da je "sada sve počelo da se mijenja".
Samit G20 je održan prvi put u novembru 2008, po nastanku finansijske krize, ali još ne postoji konsenzus o tome da li zadržati sadašnji sistem te grupacije i poslije prevazilaženja globalne krize, niti koliko često ubuduće organizovati samite, prenio je japanski Kyodo.
