Francuzi se povukli iz Senegala, nakon više od stoljeća nemaju baze u centralnoj i zapadnoj Africi

Oko 350 francuskih vojnika, koji su uglavnom imali zadatak da sprovode zajedničke operacije sa senegalskom vojskom, napustiće ovu zapadnoafričku zemlju nakon tromjesečnog procesa povlačenja. Francuska je u martu započela predaju svojih vojnih baza Senegalu.

Nakon ubjedljive pobjede na izborima 2024. godine uz obećanja o radikalnim promjenama, senegalski predsjednik Basirou Diomaye Faye zatražio je od Francuske da do 2025. povuče sve trupe iz zemlje.

Za razliku od lidera drugih bivših kolonija, poput vojnih hunta koje upravljaju Burkinom Faso, Malijem i Nigerom, Faye je ipak naglasio da Senegal želi zadržati saradnju s Parizom.

Na ceremoniji u Dakaru, Francuska će predati Camp Geille, svoju najveću vojnu bazu u Senegalu, kao i aerodromsku vojnu lokaciju na međunarodnom aerodromu u Dakaru.

Ceremoniji će prisustvovati načelnik Generalštaba Senegala, general Mbaye Cisse, te general Pascal Ianni, komandant francuskih snaga u Africi.

Nakon sticanja nezavisnosti 1960. godine, Senegal je postao jedan od najvjernijih afričkih saveznika Francuske, omogućavajući prisustvo francuskih trupa tokom većeg dijela svoje savremene historije.

Fayeov prethodnik, Macky Sall, nastavio je tu tradiciju.

Faye, koji je pobijedio na izborima obećavši jasan raskid s politikom prethodnog režima, naglasio je da će Senegal tretirati Francusku kao i bilo koju drugu stranu silu.

Predsjednik je obećao jačanje samostalnosti zemlje i dao rok do kraja 2025. godine za povlačenje svih stranih vojski sa senegalske teritorije.

"Senegal je nezavisna država, to je suverena država, a suverenitet ne podrazumijeva prisustvo stranih vojnih baza", izjavio je Faye krajem 2024. godine, uz dodatak da "Francuska ostaje važan partner Senegalu".

Faye je također pozvao Francusku da se izvine zbog kolonijalnih zločina, uključujući masakr od 1. decembra 1944. godine, kada su deseci afričkih vojnika koji su se borili za Francusku u Drugom svjetskom ratu pogubljeni.

Kontinentalno povlačenje

Dok vlade širom Afrike sve više preispituju prisustvo francuske vojske, Pariz je zatvorio ili smanjio broj vojnika u bazama širom nekadašnjeg kolonijalnog carstva.

U februaru je Francuska predala svoju posljednju vojnu bazu u Obali Slonovače, čime je okončana decenijska prisutnost u toj zemlji.

Mjesec ranije, Pariz je predao i bazu Kossei u Čadu, posljednje vojno uporište u nestabilnoj regiji Sahela.

Državni udari u Burkini Faso, Nigeru i Maliju između 2020. i 2023. godine doveli su do vlasti vojne režime koji su prekinuli odnose s Francuskom i umjesto toga se obratili Rusiji za pomoć u borbi protiv desetogodišnje džihadističke pobune u Sahelu.

Srednjoafrička Republika, također bivša francuska kolonija, u koju je Kremlj poslao plaćenike, također je zatražila povlačenje francuskih snaga.

U međuvremenu, francuska vojska pretvorila je svoju bazu u Gabonu u zajednički kamp sa tamošnjim oružanim snagama.

Nakon povlačenja iz Senegala, jedina stalna vojna baza Francuske u Africi ostaće ona u Džibutiju, maloj državi na Rogu Afrike.

Francuska planira da upravo bazu u Džibutiju, u kojoj se nalazi oko 1.500 vojnika i osoblja, pretvori u svoje regionalno vojno komandno središte za cijelu Afriku.