Francuski ministar: Plaćamo visoku cijenu jer smo deindustrijalizirali zemlju 90-tih

Becht je na konferenciji za novinare u utorak (7. februara) govorio o istinskoj "promjeni paradigme" u svijetu međunarodne trgovine, naglašavajući potrebu trgovine na način gdje su "životna sredina, zdravlje, radnici i potrošači zaštićeni".

Ministar je predstavio trgovinski bilans Francuske za 2022. godinu, koji je dostigao rekordno visok deficit, koji iznosi -164 milijarde eura, prema podacima francuske centralne banke i ministarstva ekonomije.

Otprilike 86 posto pada može se pripisati ogromnom rastu troškova energije nakon ruske invazije na Ukrajinu, koji su se skoro utrostručili sa 45 milijardi eura na 115 milijardi eura u odnosu na 2021.

Pad vrijednosti eura od 11 posto u odnosu na dolar tokom cijele 2022. godine također je poskupila uvoz, što se pokazalo posebno štetnim za uvozne energente, uključujući tečni prirodni plin, sirovu naftu i druge naftne derivate. Osim toga, globalni lanci nabavke nisu se u potpunosti oporavili od perioda pandemije koronavirusu.

Dok je trgovina robom na historijskom najnižem nivou, usluge su u znatnom porastu, dostižući 50 milijardi eura zbog povećanih turističkih tokova, procvata transportne industrije i rastuće trgovine finansijskim uslugama koju je potaknuo Brexit dok se finansijske institucije sele iz Londona i u kontinentalnu Evropu, uključujući Pariz.

Gotovina se također vraća u zemlju iz projekata u zemljama izvan EU, dostižući 31 milijardu eura. Ovo posebno uključuje infrastrukturne projekte u Africi, čije koristi idu u francusku kasu.

Protiv nepoštene trgovinske prakse, "EU mora reagovati"

"Postoji strukturalni deficit, koji postoji još od deindustrijalizacije Francuske 1990-ih, a mi danas plaćamo visoku cijenu", rekao je Becht novinarima na konferenciji za novinare.

"Deindustrijalizirali smo zemlju u periodu od 20 godina, trebat će nam deset godina da preokrenemo kurs", dodao je on.

To znači zaštitu interesa EU od subvencija trećih zemalja i paketa poreskih olakšica, od kojih je najnoviji i najširi, američki Zakon o smanjenju inflacije (IRA), koji je uvela Bidenova administracija u novembru.

Smanjenje zavisnosti od uvoza je ključno, a novi industrijski plan Evropske komisije Green Deal, "koji je u velikoj mjeri podržan", ide u pravom smjeru, rekao je Becht.

Prema planu, pravila o državnoj pomoći trebala bi se privremeno dodatno ublažiti, a ugrađeno je i načelo 'podudaranja subvencija', gdje država članica može izjednačiti iznos subvencija koje je treća zemlja spremna ponuditi firmi iz EU, pod uvjetom da ona zadrži svoje proizvodne pogone u EU.

Becht tvrdi da su se Kina i SAD pozicionirale kao ključni tržišni akteri za stratešku robu, uključujući kritične sirovine, neophodne da bi se osigurala utjecajna i brza ekološka tranzicija kroz teške sheme subvencija, čak i ako to znači kršenje trgovinskih pravila Svjetske trgovinske organizacije.

Ako ovi konkurenti neće promijeniti svoje načine, "onda EU mora reagovati, a mi ćemo negativne efekte uravnotežiti većim carinama i ojačati naše instrumente komercijalne odbrane", rekao je Becht.

Naoružavanje francuske industrije

Francuska nije čekala da američka IRA stavi reindustrijalizaciju u prvi plan ministrovih prioriteta, rekao je on.

Novi investicioni plan od 54 milijarde eura nazvan "Francuska 2030" uveden je u novembru prošle godine kako bi se zemlja reindustrijalizirala kroz inovacije i programe prekvalifikacije. Razvoj malih modularnih reaktora (SMR) u nuklearnoj industriji, ili podržavanje rasta vodonika s niskim udjelom ugljika, u središtu je ciljeva Francuske 2030. godine.