Francuska na ulice šalje vojnu jedinicu formiranu nakon terorističkih napada 2015. godine

"Angažovat ćemo snage operacije Sentinelle, naravno kao zamjenu za snage unutrašnje sigurnosti, uglavnom da bismo policiji i žandarmeriji omogućili održavanje javnog reda", izjavio je Nuñez i dodao da će odgovor na svaki nered biti "odlučan", prenosi list The Guardian.

Prema pisanju CNBC-a, vojnici će uglavnom obavljati statične zadatke osiguranja. Sentinelle je domaća vojna jedinica formirana 2015. godine nakon terorističkih napada u Parizu.

Premijer Sébastien Lecornu ranije je rekao da će prisustvo policije za vikend biti masovno jer Vlada želi hitno uspostaviti red nakon nereda prošlog vikenda. Priznao je da je sigurnosna operacija prošle subote bila previše statična i nedovoljno pokretna.

Ko protestuje i zašto

Protesti su počeli sredinom septembra u srednjoj školi u Créteilu, predgrađu Pariza. Učenici su izašli na ulice zbog oronulih školskih zgrada, prepunih učionica, nedostatka nastavnika i, kako smatraju, duboko nepravednog obrazovnog sistema.

Prema istraživanju najvećeg sindikata nastavnika SNES-FSU, na početku ove školske godine 53 posto francuskih osnovnih i srednjih škola nije imalo najmanje jednog nastavnika.

Za nekoliko sedmica protesti su prerasli u širi pokret. Okupljaju nezadovoljstvo zbog inflacije, nečinjenja vlade i sve većeg jaza između bogatih i siromašnih. Učenicima i studentima pridružili su se nastavnici, roditelji i sindikati, a zatim i pokret "Žutih prsluka", radnici, poljoprivrednici i penzioneri. Sindikat CGT traži niže cijene te veće plate i penzije.

Od mirnih marševa do pljački i paleža

Prema podacima vlasti, u subotu, 17. oktobra, širom Francuske mirno je marširalo oko 550.000 ljudi. Maskirane grupe su potom u Parizu, Marseilleu i drugim gradovima napadale policiju, palile automobile i pljačkale trgovine. U Limogesu je zapaljena gradska vijećnica iz 19. stoljeća. Krov se urušio, a zgrada je gotovo uništena.

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je da je uhapšeno gotovo 2.400 ljudi. CNN navodi da su tokom vikenda poginule najmanje dvije osobe te da ima teško povrijeđenih, među kojima su dvije osobe koje su ostale bez šake.

Materijalna šteta

Do 19. oktobra oštećeno je ili opljačkano najmanje 3.000 firmi. Alexandre Bompard, predsjednik trgovačke federacije, procjenjuje da će šteta iznositi nekoliko stotina miliona eura. Provaljeno je u radnje Louis Vuittona i Hermèsa u Marseilleu, opljačkane su Apple trgovine u Lilleu i Bordeauxu, a napadnute su i robne kuće Galeries Lafayette u Bordeauxu, Rennesu i Chambéryju. Agencija Morningstar DBRS procjenjuje da će osiguravajuće kuće isplatiti do 1,2 milijarde eura (2,35 milijardi KM) ako ne bude novog nasilja.

Reakcija Macrona i vlade

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u nedjelju, 18. oktobra, nakon kriznog sastanka, u obraćanju naciji izrazio "bijes i sramotu" zbog nasilnika koji su, kako je rekao, htjeli "srušiti Republiku".

Obećao je da će oni koji su pljačkali i razbijali platiti štetu. Rekao je i da treba razlikovati demonstrante s legitimnim zahtjevima od onih koji su uništavali. Najavio je da će prefekti i gradonačelnici dobiti ovlasti da zabranjuju okupljanja. Spomenuo je i međunarodne inicijative za niže cijene goriva i stabilno snabdijevanje iz zaljevskih zemalja, ali bez konkretnih obećanja.

Nuñez je priznao da vlasti nisu predvidjele razmjere nereda i ponudio je ostavku, koju Macron nije prihvatio. Lecornu je za nasilje optužio ultraljevičarske grupe. Policijski sat uveden je u dijelovima Pariza i nekih drugih gradova, a Sjedinjene Američke Države, Kina i Njemačka izdale su upozorenja za putovanja u Francusku. Raste i kritika zbog Macronove odluke da u jeku krize ode na turneju po Bliskom istoku.

Protesti se šire Evropom

U Belgiji je policija u Briselu i Liègeu imala sukobe s demonstrantima, a u Italiji su u neredima u Milanu, Torinu i Bologni povrijeđeni ljudi. U Lisabonu su desetine hiljada ljudi marširale na protestu sindikata CGTP protiv skupoće i cijena stanovanja. U Španiji su sedmice protesta zbog cijena stanova dovele premijera Pedra Sáncheza do raspisivanja prijevremenih izbora za 29. novembar.