Finska izvršila popis svih skloništa i otkrila da ih ima preko 50 hiljada
Finska se pridružila NATO vojnom savezu u aprilu u historijskom zaokretu u sigurnosnoj politici, ali se desetljećima pripremala za mogućnost sukoba s Rusijom.
Oprezna nordijska zemlja još je 1950-ih uvela obaveznu izgradnju skloništa za hitne slučajeve ispod stambenih blokova i poslovnih zgrada, što objašnjava njihov sadašnji veliki broj.
Vladin popis zaključio je da nordijska nacija od 5,5 miliona ljudi ima oko 50.500 skloništa od bombi u koja može stati 4,8 miliona stanovnika u slučaju nužde ili napada, saopćilo je ministarstvo.
Također je utvrđeno da je 91 posto skloništa dovoljno robusno da izdrži napad koji se izvodi konvencionalnim oružjem, dok je 83 posto opremljeno za pružanje skloništa od ispuštanja plinova ili nuklearnih hitnih slučajeva.
"Istodobno, mora se reći da u malom broju skloništa postoje nedostaci koji onemogućuju njihovo stavljanje u upotrebu u roku od 72 sata propisana zakonom", rekao je u izjavi voditelj projekta Ira Pasi iz ministarstva unutrašnjih poslova.
Skloništa su opremljena ventilatorima, nepropusnim vratima, krevetima koji se mogu slagati jedan na drugi, pa čak i suhim ormarima, kao što je propisano najnovijim zakonom koji datira iz 2011. godine.
U vrijeme mira u nekim od podzemnih skloništa nalaze se bazeni, sportski centri ili kao na samom sjeveru zemlje tematski park Djeda Mraza.
Skloništa održavaju vlasnici svake zgrade, a vlada je pozvala na njihovo pravilno održavanje.
“Tokom desetljeća Finska je izgradila infrastrukturu civilne zaštite vrijednu milijarde eura, o kojoj se vrijedi brinuti”, rekao je Pasi.
