FAO želi iskorijeniti glad, ali ne kaže ni kako ni kad

Osudio je "egoizam i pohlepu koja omogućuje zloupotrebu čak i na tržištu žitarica, pa je hrana stavljena u istu ravan s drugim proizvodima" i napomenuo kako statistika pokazuje da "Zemlja može proizvesti dostatno hrane za sve svoje stanovnike".

• Uzrok sve veće gladi nije porast broja stanovnika, rekao je Papa, već "žaljenja vrijedno uništavanje hrane zbog financijske dobiti", pri čemu je, po Reutersu, vjerojatno aludirao na pojedine, većinom razvijene zemlje, koje uništavaju svoje viškove hrane kako bi se održale visoke cijene poljoprivrednih proizvoda.

Nužno je, smatra Papa, redefinirati načela međunarodnih odnosa, tako da počivaju na ljudskoj solidarnosti, ljubavi i pravednosti.

• Vrijeme je da dozrije koncept solidarnosti koji dostupnost hrane i vode smatra općim pravima svih ljudskih bića, bez razlike, naglasio je papa Benedikt XVI sudionicima samita u Rimu.

FAO je taj sastanak sazvao u nadi da će se politički vođe obavezati na povećanje novčane pomoći poljoprivredi na 17 posto ukupne razvojne pomoći - koliko se izdvajalo još 1980. - sa sadašnjih pet posto. Tada bi ta pomoć na godinu iznosila 44 milijarde dolara, umjesto sadašnjih 7,9. Pritom Reuters podsjeća kako poljoprivrednici u bogatim zemljama danas dobivaju 365 milijardi dolara državnih poticaja svake godine.

Ali neki neovisni analitičari i nevladina udruženja već su ustvrdili kako je rimski skup promašen, a težinu toj ocjeni, osim izostanka vođa razvijenog svijeta, daje i podatak kako je završna deklaracija sa sastanka, prihvaćena u ponedjeljak, u svojoj konačnoj verziji gotovo u potpunosti razvodnjena i ne donosi nikakve konkretne mjere i rokove.

U njoj se sudionici samita tek zalažu za "iskorjenjivanje gladi u svijetu", ali je 2025., koja se kao rok za postizanje tog cilja pojavljivala u prijedlozima, u konačnoj verziji izbačena i zamijenjena frazom "u najranijem mogućem roku".

U završnoj izjavi ponovljen je i cilj da valja "prepoloviti postotak i broj osoba koje pate zbog gladi ili neuhranjenosti do 2015.", što je jedan od milenijskih ciljeva UN-a koji su zemlje članice FAO-a već ponovile u lipnju 2008. Otad se broj gladnih, podsjetio je AFP, povećao s 850 miliona na 1,02 milijarde.

U vezi novčane pomoći i nužnih ulaganja ne spominju se nikakve konkretne brojke, već samo da treba "preokrenuti sadašnje tendencije, na nacionalnom i međunarodnom nivou, smanjenja financijskih sredstava za poljoprivredu, prehrambenu sigurnost i razvoj sela u zemljama u razvoju".

Sve agencije ističu činjenicu kako u Rimu nema nijednog čelnika najrazvijenijih zemalja osim italijanskog predsjednika Silvija Berlusconija kojem je sudjelovanje na skupu, napominju AFP i Reuters, omogućilo da izbjegne ponovan početak sudskog postupka protiv njega u Milanu, koje je zato odgođeno do 18. januara.

Nedolazak vođa najbogatijih zemalja znači i to da rimski sastanak neće moći riješiti još jedno sporno pitanje o tome tko bi trebao upravljati doniranim sredstvima i osigurati da ona budu proslijeđena poljoprivredi. Jer, većina bi zemalja članica UN-a htjela da to bude Odbor UN-a za sigurnost hrane, a SAD, kao najveći svjetski pojedinačni donator pomoći u hrani, zauzima se da taj novac barem djelomično bude u nadležnosti Svjetske banke.