F-35, američki plin i spas za Halkbanku: Erdogan otkrio karte pred susret s Trumpom, mogao bi naljutiti Putina

Pisani komentari, dati u odgovoru na pitanja Bloomberga ističu nastojanje turskog lidera da iskoristi svoj odnos s predsjednikom Donaldom Trumpom kako bi popravio veze koje su zategnute prije skoro deset godina zbog turske kupovine ruskih sistema protivzračne odbrane.

Sve veće preklapanje političkih prioriteta između Ankare i Washingtona, koje obuhvata odbranu, energetiku i smjerove regionalnih sukoba, preoblikuje tursko balansiranje između Sjevernoatlantskog saveza (NATO), kojeg je član, i Rusije, njenog najvećeg trgovinskog partnera.

Erdogan je rekao da je svoj prijedlog lično iznio Trumpu tokom njihovog sastanka u Bijeloj kući u septembru, nazivajući odluku o izbacivanju Turske iz programa F-35 zbog kupovine ruske vojne opreme "nepravednom".

"Povratkom Trumpa na dužnost, pojavila se prilika da se odnosi između Turske i SAD-a postave na razumnije i konstruktivnije temelje", rekao je Erdogan, koristeći službeni naziv zemlje usvojen 2022. godine.

"Isporuka aviona F-35 Turskoj, koje je ona već platila, i njena reintegracija u program, važni su i neophodni za bolje veze sa SAD-om i odbranu NATO-a", rekao je.

Sistem S-400

Turska nastoji vratiti sisteme protivzračne odbrane S-400 koje je kupila od Rusije, izvijestio je Bloomberg prošlog mjeseca. Erdogan je pokrenuo ovo pitanje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tokom sastanka u Turkmenistanu, što je znak da pokušava popraviti odbrambene odnose sa SAD-om, za koje je Erdogan rekao da su "centralni stub" bilateralnih veza.

Tom Barrack, američki ambasador u Turskoj i blizak Trumpov saveznik, rekao je krajem prošle godine da se Ankara približava odustajanju od S-400, predviđajući da bi se to pitanje moglo riješiti u roku od četiri do šest mjeseci.

Turska također traži kupovinu aviona F-16 Block 70 od SAD-a, iako se o cijenama još uvijek raspravlja. Erdogan je rekao da Ankara očekuje uslove koji su u skladu s duhom NATO saveza, ističući tursku kupovinu Eurofighter aviona kao primjer.

Još jedan "trn u oku" u tursko-američkim odnosima je gotovo deset godina duga saga oko turske državne banke, Turkiye Halk Bankasi AS. Protiv banke je 2019. godine podignuta optužnica zbog navodnog učešća u višemilijardskoj shemi za izbjegavanje sankcija Iranu. Suočava se s optužbama za prevaru, pranje novca i kršenje sankcija.

Erdogan je rekao da Turska smatra optužbe pogrešnim i da je u pregovorima kako bi zaštitila banku od "suočavanja s nepravednim kaznama".

"Naša nada je da postignemo pravedan ishod koji je u potpunosti u skladu sa zakonom", rekao je.

Američki LNG

Turska je treći najveći kupac ruske sirove nafte i u septembru se našla pod pritiskom Trumpove administracije da ograniči uvoz nafte iz Moskve. Turske rafinerije nafte počele su smanjivati kupovinu nakon što je SAD krajem prošle godine sankcionisao dva najveća ruska proizvođača nafte.

U pokušaju da odgovori na zabrinutost SAD-a, Ankara revidira svoju plinsku strategiju, fokusirajući se na portfelj izgrađen oko američkog LNG-a, te je izjavila da traži ulaganja u američka naftna i plinska polja.

"Značajno smo povećali naše isporuke LNG-a, posebno iz SAD-a", koji sada zauzima "istaknuto mjesto" u turskom lancu snabdijevanja, rekao je Erdogan.

"Pozicija Turske je vrlo jasna: djelujemo u skladu s našim nacionalnim interesima i našom energetskom sigurnošću", rekao je turski predsjednik. "Kao zemlja koja se oslanja na uvoz za značajan dio svojih potreba za ugljikovodicima, moramo slijediti oprezan i uravnotežen pristup u svim pitanjima koja mogu utjecati na našu energetsku sigurnost."

Ipak, Rusija je i dalje činila 61 posto kupovine nafte i 40 posto zaliha plina u zemlji, prema najnovijim službenim turskim podacima, što je decenijska dominacija za čije će poništavanje vjerovatno trebati godine.

Regionalni sukobi

Balansiranje veza s Rusijom naspram odnosa s NATO saveznicima bio je težak zadatak za Ankaru, posebno otkako je rat u Ukrajini počeo 2022. godine. Erdogan je odbio sankcionisati Moskvu, ali je ograničio njenu sposobnost slanja vojnih brodova u Crno more kroz Bosfor i poslao oružje Kijevu.

Zahvaljujući svojoj sposobnosti da ostane izvan rata, Turska ostaje mogući domaćin budućih mirovnih pregovora i mogla bi pružiti podršku u nadgledanju bilo kakvog prekida vatre između zaraćenih zemalja, rekao je Erdogan.

"Turska stoji kao jedini akter koji može direktno razgovarati i s g. Putinom i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim", rekao je Erdogan. "Naša vrata ostaju otvorena svima. Ovu odlučnost sam jasno i u brojnim prilikama prenio obojici lidera", dodao je.

Na Bliskom istoku, Turska je bila ključni posrednik iza oktobarskog prekida vatre u ratu između Hamasa i Izraela.

Erdogan, glasni kritičar izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog vođenja rata u palestinskoj enklavi, rekao je da bi predložene Međunarodne stabilizacijske snage u Gazi teško postigle legitimitet bez učešća Turske.

"Nalazimo se u poziciji ključne zemlje za takvu misiju zbog naših dubokih historijskih veza s palestinskom stranom, sigurnosnih i diplomatskih kanala koje smo u prošlosti vodili s Izraelom, te našeg regionalnog utjecaja kao zemlje članice NATO-a. Naša politička volja je jasna; spremni smo preuzeti svaku odgovornost za trajni mir u Gazi", zaključio je.