Uoči dvodnevnog ministarskog sastanka, koji počinje danas u Klosternojburgu kod Beča, dugogodišnji borac za Evropu, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker izrazio je žaljenje zbog takvog stanja s obzirom da su Francuzi 29. maja 2005., a potom i Holanđani odbacili ustav, koji može stupiti na snagu samo ako ga prihvati i ratificira svih 25 članica.
Nema konsenzusa o pitanju šta činiti s nacrtom ustava koji je načinjem kako bi se olakšalo odlučivanje u proširenoj Uniji. Dosad je 15 zemalja ratificiralo u parlamentima taj dokument iako su ga Francuzi i Holanđani na svojim referendumima odbacili.
Predsjednik Finske Tarja Halonen, koja će u drugoj polovini ove godine (od 1. jula) naslijediti Austriju u fotelji predsjedavajućeg EU, postavila je pitanje - zašto žuriti s usvajanjem ustava kad dvije zemlje koje su ga odbacile "neće promijeniti mišljenje samo zato što su ga drugi prihvatili?"
Ulogu predsjedavajućeg EU, poslije Finske, u januaru iduće godine preuzet će Njemačka, a kancelarka Angela Merkel je najavila da će oživljavanje zajedničkog ustava biti njen prioritet.
U posljednje vrijeme, međutim, čak ni Njemačka, koja je svesrdno podupirala nacrt ustava, sad gleda s više pesimizma u mogućnost izlaska iz krize.
Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso nedavno je rekao da EU treba povratiti kredibilitet prije nego što krene u "spasavanje" ustava, pošto bar zasad niko u EU ne zna odgovor na pitanje da li je nacrt ustava mrtvorođenče ili mu se još može udahnuti život.
Barroso se založio za reformu evropskih institucija do 2009. godine, a Unija je nedavno odložila odluku o prijemu Rumunije i Bugarske do oktobra - dok te zemlje ne upotpune administrativne reforme i suzbiju organizovani kriminal i sveopću korupciju.
"Lako je kritizirati Evropu i upirati prstom na njene slabosti", ocijenio je Barroso i dodao da bi osnivači evropske integracije, da su kojim slučajem danas živi, "bili iznenađeni koliko je dosad postignuto".
Da bez ratifikacije ustava neće biti moguće širenje EU, poslije prijema Rumunije i Bugarske, upozorio je komesar EU za proširenje Olli Rehn u intervjuu dnevniku "Wiener Zeitung", prenosi Tanjug.
"EU u bližoj budućnosti mora postići ustavni dogovor. Za to postoji jedan prijedlog - to je ustavni ugovor koji ja podržavam. Ugovor iz Nice je institucionalni okvir za 27 zemalja, a to znači do prijema Bugarske i Rumunije", objasnio je on.
Naglašavajući neophodnim da se proces proširenja nastavi, Rehn je dodao da je "EU konsolidirala plan širenja i da se sad koncentrira na zapadni Balkan".
Rehn je također rekao da ne bi trebalo utvrđivati konačne granice Unije jer bi to "oslabilo integraciju i nepravedno isključilo neke zemlje".
Pojedine članice EU u koje spadaju Holandija i Njemačka izrazile su, međutim, želju da EU razmotri ograničavanje plan buduće ekspanzije Unije i stvaranje konačnih granica. To pitanje bit će na dnevnom redu samita lidera EU 15. i 16. juna u Bruxellesu kada će se raspravljati o sudbini evropskog ustava.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
