Početkom prošle godine došlo je do sukoba između Rusije i Ukrajine i time do problema u isporukama nafte Evropskoj uniji. Krajem prošle godine došlo je do “plinskog rata” između Rusije i Bjelorusije, a postavlja se pitanje prijeti li sada novi sukob oko nafte.
U sukobu između Rusije i Bjelorusije oko carine na naftu Moskva je Minsku zaprijetila protumjerama ukoliko Bjelorusija ostaje pri svojoj odluci da od početka godina provodi naplatu tranzita nafte iz Rusije prema zapadnoj Evropi. Rusija predlaže Bjelorusiji da odustatne od takvih potraživanja, prenosi Radio Deutsche Welle.
U suprotnome Moskva će preispitati trgovinske odnose s Bjelorusijom. Budući Bjelorusija ne prodaje naftu, iz Moskve poručuju da će se ruska vlada pozabaviti brojnim proizvodima koje Bjelorusija izvozi u Rusiju.
Minsk je prije toga najavio da će izaći pred sud protiv državne ruske naftovodne kompanije Transneft koja ne želi platiti tranzitnu naknadu od 45 dolara po toni nafte. Bjeloruske vlasti telegramom su upoznale s takvom odlukom šefa Transnefta, no ova ruska državna kompanija navodi kako o takvom koraku nije službeno informirana.
Uvođenjem tranzitne naplate i carine vlada u Minsku je reagirala na carine od 180 dolara za svaku tonu sirove nafte koja dolazi iz Rusije u Bjelorusiju. Moskva je svojem zapadnom susjedu dala rok i zaprijetila da od početka ove godine neće više isporučivati plin. Bjelorusija je odgovorila i sama zaprijetila da će zatvoriti svoj naftovod prema zemljama Evropske unije.
Sada su stigle i prve reakcije iz Bruxellesa i Evropske komisije: «Mogu potvrditi da je došlo da prekida isporuke nafte u Poljskoj, a moja služba ispituje je li bilo prekida i u drugim dijelovima naftovoda koji na primjer preko Slovačke vodi prema jugoistočnoj Evropi. Evropska komisija je u uskom kontaktu s poljskim, njemačkim, slovačkim i drugim evropskim vlastima kako bi procijenili količinu i razmjere prekida dovoda nafte», rekao je glasnogovornik Evropske komisije Farran Tarradellas Espuny koji je dodao kako je kontaktirao ruske i bjeloruske vlasti i zatražio infromacije o razlozima prekida dostave nafte.
Premda nema trenutne opasnosti za dostavu nafte za Evropsku uniju Komisija planira u idućih nekoliko dana sastanak skupine stručnjaka za opskrbu naftom, a radi se o ekipi specijalista koji bi razmotrili treba li poduzeti bilo kakve mjere.
U Bruxellesu ovaj ukupno treći slučaj prekida dostave nafte iz istočne Evrope u samo godinu dana za sada ne smatraju alarmantnom pojavom: «Želim naglasiti da nema nikakva rizika od kratkoročnog prekida opskrbe naftom za Evropsku uniju. Za sada nema nikakva razloga za uzbunu, ali mi želimo poduzeti sve mjere predostrožnosti za svaki slučaj», upozorava glasnogovornik Evropske komisije i pojašnjava kako su pogođene zemlje prije svega Poljska i Njemačka koja petinu svoje nafte dobiva naftovodom iz Rusije:
«Poljska ima naftnih rezerve više od 70 dana, jer ima derogaciju kao još neke nove članice oko pravila da moraju imati naftnih i ostalih energetskih rezervi za 90 dana sve do 2009. godine. A Njemačka koja je druga velika zemlja koja je pogođena ovom obustavom isporuke nafte ima više od 130 dana strateških naftnih rezervi».
Prijave za Vučko Trail 2024 zatvaraju se 24. maja, interesovanje je rekordno
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
