Evropska komisija izdala smjernice za krizne situacije: Domaćinstva trebaju imati zalihe za najmanje 72 sata

Smjernice je u utorak na Evropskom forumu civilne zaštite u Briselu predstavila Hadja Lahbib, evropska komesarka za jednakost, pripravnost i upravljanje krizama. Dokument nosi naziv "Smjernice o pripravnosti stanovništva" i dio je Strategije Unije za pripravnost, koju je Komisija usvojila u martu 2025. godine.

Prema dokumentu Komisije, domaćinstvo bi trebalo moći samo pokriti osnovne potrebe: hranu, vodu, lijekove, komunikaciju i gotovinu.

Jednako važno je znanje, pa Komisija navodi primjere poput kuhanja bez struje, saradnje sa susjedima i donošenja razumnih odluka pod stresom.

Vlasti bi građane trebale podsticati da naprave plan za vanredne situacije, spreme torbu za evakuaciju i nauče pružiti prvu pomoć.

Komisija objašnjava da su prva 72 sata svake krize ključna. Domaćinstva koja ih mogu sama prebroditi rasterećuju hitne službe, a pomoć onda prvo stiže do onih kojima je najpotrebnija.

Tri dana su postavljena kao minimum, ne kao cilj. Smjernice ne vežu pripreme za jednu vrstu opasnosti: polazi se od toga da krize različitih uzroka domaćinstva pogađaju na sličan način, kroz prekide u snabdijevanju, komunikacijama i osnovnim uslugama.

Komesarka Lahbib poručila je da u trenutku katastrofe prvi sati mogu biti presudni.

"Svaki Evropljanin bi trebao znati šta da radi, kako da zaštiti porodicu i kako da pomogne drugima. Pripravnost počinje u našim domovima, školama i zajednicama. Zato ljudima dajemo praktične alate da se pripreme za krize, a istovremeno jačamo sisteme na koje se oslanjaju kad nastupi vanredna situacija", rekla je Lahbib.

Komisija ne propisuje koliko čega treba imati u kući. Umjesto toga, vlastima preporučuje postepene korake koje građani mogu priuštiti, umjesto da se insistira samo na gomilanju zaliha. Posebno se traži prilagođavanje savjeta domaćinstvima s niskim primanjima i osobama s invaliditetom, za koje se predlažu lični planovi koji uključuju lijekove, pomagala i podršku za najmanje 72 sata.

Smjernice traže i da se pripravnost uvede u predškolsko i osnovno obrazovanje. Djeca bi kroz igru i svakodnevnu nastavu učila da prepoznaju službena upozorenja i pouzdane informacije, kada i kako da pozovu 112 i kako da pruže osnovnu prvu pomoć. Komisija naglašava da to treba raditi bez izazivanja straha i anksioznosti kod djece.

Komisija predlaže i da se od 2027. godine svakog 23. oktobra obilježava Dan pripravnosti EU. Datum je izabran jer je na taj dan 2001. godine osnovan Mehanizam civilne zaštite Unije. Smjernice su nastale i na osnovu preporuka 150 nasumično odabranih građana iz svih 27 članica, koji su se o pripravnosti sastajali od marta do maja ove godine.

Smjernice su upućene članicama EU i državama koje učestvuju u Mehanizmu civilne zaštite Unije. Bosna i Hercegovina je punopravna članica Mehanizma od septembra 2022. godine, pa se preporuke odnose i na njene institucije civilne zaštite.

Dokument nije obavezujući. Svaka država će ga primijeniti u skladu sa svojim unutrašnjim uređenjem, a Komisija navodi da bi smjernice kasnije mogle biti izmijenjene na osnovu iskustava i povratnih informacija.