Evropljani spremili odgovor Rusiji: Hoće li armija od 800.000 ljudi biti trajna garancija mira

U dokumentu se navodi da "snažne sigurnosne garancije" moraju prethoditi bilo kakvim pregovorima o ukrajinskoj teritoriji, uz izričitu tvrdnju da takve odluke na kraju pripadaju stanovništvu Ukrajine, a ne vanjskim posrednicima.

Zvaničnici su ovaj pristup opisali kao strukturnu zaštitu, a ne politički ustupak, naglašavajući da mirovni aranžmani bez kapaciteta za provođenje ostaju nestabilni bez obzira na diplomatske potpise.

"Multinacionalne snage Ukrajina"

Centralni element prijedloga je formiranje evropski vođenih "Multinacionalnih snaga Ukrajina", opisanih kao koalicija voljnih koja bi djelovala uz podršku Sjedinjenih Američkih Država.

Te snage bi pomagale u obnovi Oružanih snaga Ukrajine, osiguravanju ukrajinskog zračnog prostora i pomorskih prilaza, te bi potencijalno djelovale unutar ukrajinske teritorije kao dio postkonfliktne sigurnosne arhitekture.

U izjavi se ovo prisustvo povezuje s kontinuiranom vojnom pomoći usmjerenom na održavanje ukrajinskih snaga na mirnodopskom nivou od približno 800.000 vojnika.

Evropski zvaničnici su istakli da su veličina snaga, kontinuitet obuke te integrirana zračna i pomorska odbrana neophodni kako bi se spriječili budući napadi, a ne samo reagovalo na njih.

Pored nivoa trupa, prijedlog poziva na pravno obavezujuće obaveze, koje podliježu nacionalnim parlamentarnim procedurama, za vojne, obavještajne, logističke, ekonomske i diplomatske odgovore na bilo kakav budući ruski napad.

Neki zvaničnici su privatno ove obaveze okarakterisali kao "nalik članu 5", iako izvan formalnog okvira NATO ugovora.

Ugrađivanjem automatskih mehanizama odgovora kroz više oblasti, evropski lideri nastoje smanjiti nejasnoće koje bi mogle oslabiti odvraćanje, istovremeno izbjegavajući trenutno proširenje ugovornih obaveza.

Izjava također povezuje sigurnosne garancije s obnovom Ukrajine, podržavajući korištenje zamrznute ruske imovine za odštetu i rekonstrukciju.

Evropski lideri su naglasili da će ta imovina ostati zamrznuta sve dok Rusija ne plati ratnu odštetu, čime se ekonomski pritisak direktno veže za poslijeratni oporavak.

Predsjednik SAD-a Donald Trump je, komentarišući istog dana, rekao da je dogovor "sada bliži nego ikada ranije", uz priznanje da je "to težak proces" i da će Evropa imati ključnu ulogu u pružanju sigurnosnih garancija.