Evropa traži sigurnost, Pariz predstavlja nuklearnu doktrinu: "Ne želimo zamijeniti Ameriku ni konkurisati NATO-u"

Ipak, pojasnit će šta Pariz može ponuditi evropskim saveznicima koji sumnjaju u dugoročnu pouzdanost američkog nuklearnog kišobrana pod Donaldom Trumpom.

Iako su Francuska i Velika Britanija nuklearne sile, većina evropskih zemalja oslanja se na Sjedinjene Američke Države u okviru NATO-ovog sistema odvraćanja.

Trumpovo približavanje Rusiji i oštriji ton prema tradicionalnim saveznicima podstaknuli su rasprave o jačanju evropske strateške autonomije. Njemačka je već započela razgovore s Francuskom o mogućem evropskom nuklearnom odvraćanju, a interes su pokazale i neke druge zemlje.

Francuska godišnje izdvaja oko 5,6 milijardi eura za održavanje arsenala od približno 290 bojevih glava koje se lansiraju s podmornica i iz zraka, što je četvrti najveći arsenal na svijetu.

Ipak, pojedini evropski zvaničnici postavljaju pitanja o tome koliko francuski kapaciteti mogu realno zaštititi cijeli kontinent, kako bi se dijelili troškovi i ko bi imao kontrolu nad eventualnom odlukom o upotrebi nuklearnog oružja.

Pariz naglašava da ne želi zamijeniti američki nuklearni kišobran niti konkurirati NATO-u. Francuska doktrina temelji se na konceptu minimalnog, ali vjerodostojnog odvraćanja – sposobnosti da se potencijalnom protivniku nanese neprihvatljiva šteta.

Ključni element je i "strateška dvosmislenost" o tome kada bi oružje moglo biti upotrijebljeno te u kojoj mjeri se francuski vitalni interesi preklapaju s evropskom sigurnošću.

Zvaničnici ističu da se sigurnosno okruženje značajno promijenilo od posljednjeg ažuriranja doktrine 2020. godine, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu i pojačane nuklearne retorike Moskve. Ipak, jedno načelo ostaje nepromijenjeno: isključivo francuski predsjednik ima ovlaštenje da naredi upotrebu nuklearnog oružja.