Ovo je prva od dvije velike, međusobno nepovezane konferencije o zapadnom Balkanu, koje se danas i sutra održavaju u Briselu, a sutrašnju organizuje švedsko predsjedništvo EU i Evropska komisija.
Slovenački premijer Borut Pahor izjavio je za Srnu da su članice EU veoma podijeljene u vezi sa daljim proširenjem Unije.
"Sa tim se ne slažem, ali želim upozoriti da u Savjetu EU (tijelu koje okuplja zemlje članice), prevladava stav da nakon Hrvatske i Islanda treba da nastupi pauza za razmišljanje o proširenju", kaže Pahor.
On je rekao da u Savjetu EU vlada velika zabrinutost zbog situacije u BiH.
"Željeli bismo da špansko predsjedništvo EU, koje nasljeđuje Šveđane, nastavi sa aktivnom politikom prema BiH, koju ne treba zaboraviti", rekao je slovenački premijer.
Komentarišući izjavu slovenačkog poslanika u Evropskom parlamentu Jelka Kacina da je moguće da BiH dobije kandidaturu, čak i ako OHR ne bude ukinut, Pahor je rekao da takav stav nije realan kada se uzme u obzir raspoloženje u Savjetu EU.
I drugi govornici isticali su nestabilnost u BiH kao problem, a neki su predložili da se unutrašnji problemi BiH rješavaju u samoj zemlji.
Crnogorski premijer Milo Đukanović rekao je da je orijentacija svih aktera u regionu prema Evropskoj uniji i NATO-u jedinstvena.
On je pozitivno ocijenio napredak skoro svih zemalja u regionu, dodavši da se nada da će on biti inspirativan i za lidere u BiH.
Potpredsjednik Vlade Srbije Božidar Đelić rekao je da zemlje u regionu koje teže članstvu moraju same početi sa primjenom evropskih standarda, a pogotovo se moraju boriti protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak rekao je da napredak Hrvatske pokazuje da, ipak, postoji mehanizam po kome se može kretati naprijed, a on se zove Solunska agenda.
Direktor Odjeljenja za proširenje Pjer Mirel naveo je kao veoma važne elemente približavanja EU borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije i napomenuo da sljedeći korak treba da bude ugovor o izručivanju kriminalaca između zemalja regiona.
Premijer Makedonije Nikola Gruevski rekao je da Grčka blokira Makedoniju već 18 mjeseci zbog imena i da ništa nije time postigla, kao i da "ucjena nije u duhu evropskih vrijednosti", a na to je reagovalo nekoliko grčkih diplomata u oštroj razmjeni stavova sa makedonskim premijerom.
Generalni sekretar Regionalnog savjeta za saradnju Hidajet Biščević, britanski ekspert Tim Džuda, kao i mnogi prisutni biznismeni, konstatovali su vrlo živu ekonomsku aktivnost u regionu, ali i razne vrste drugih povezanosti.
Međutim, predsjednik Odbora Evropskog parlamenta za saradnju sa zemljama jugoistočne Evrope Eduard Kukan smatra da ne postoji dovoljno razvijena ekonomska saradnja, a Pjer Mirel iz Evropske komisije traži mnogo veću aktivnost u oblasti povratka izbjeglih lica i još veću aktivnost u oblasti saradnje protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Konferencija je izazvala veliko interesovanja regionalnih i briselskih diplomata, konsultanata, novinara svjetskih medija i eksperata, a prijavljeno je više od 500 učesnika.