Predstavnik vlade rekao je da ova zakonodavna mjera ima prvenstveno simbolični karakter, ali protivnici smatraju da se na taj način diskriminiraju useljenici koji ne govore engleski.
Za razliku od većine zemalja svijeta, Sjedinjene Države do sada nisu zakonski regulirale koji je jezik "službeni jezik" zemlje. Nedavno usvojeni amandman na jedan zakon propisuje međutim da je "nacionalni jezik" – engleski. Prema ovoj mjeri s ustanovama savezne vlade u SAD-u stranke treba da komuniciraju jedino na tome jeziku.
Useljenike u SAD, koji nakon postupka naturalizacije postaju američki državljani, očekuje od sada znatno teži test znanja engleskog jezika kao i poznavanja američke povijesti. Prolaz na tome testu jedan je od uvjeta za dobivanje državljanstva.
Senatsko proglašenje engleskog jezika "nacionalnim jezikom" SAD-a iskazuje raspoloženje američke javnosti. Anketa koju je provela tvrtka Zogby International pokazuje da 84 posto Amerikanaca smatra kako bi engleski trebalo da bude službeni jezik, pogotovo kada je u pitanju komunikacija s vladinim ustanovama.
No, u Americi živi oko 40 miliona ljudi južnoameričkoga, pogotovo meksičkog porijekla. Iako su na jugozapadu zemlje mnogi od njih autohtono stanovništvo, dobar dio njih su useljenici ili neposredni potomci useljenika. Samo ilegalnih useljenika u SAD-u je između 11 i 12 miliona.
Zakonski amandman o engleskome kao nacionalnom jeziku neće poništiti sadašnje propise koji se odnose na obavezu korištenja španskog jezika kao alternativnog oblika komunikacije u određenim područjima društvenog života. Naprimjer, glasački listiće svugdje u zemlji moraju biti tiskani i na engleskome i na španskom jeziku.
Funkcioniranje privatnog sektora ovaj amandman također ne “pogađa” jer se odnosi jedino na komuniciranje sa saveznom vladom. Bez obzira na to, kritičari ove mjere, koju su u Senatu predložili republikanci, smatraju da bi moglo doći do diskriminacije ljudi koji ne govore engleski, pogotovo useljenika iz Meksika i južnoameričkih zemalja.
Lisa Navarrete, odvjetnica organizacije La Raza, koja prati poštivanje građanskih prava hispaničkog stanovništva, smatra da amandman o “nacionalnom jeziku” ide predaleko te da će možda otežati pružanje vladinih usluga kada su u pitanju useljenici.
"U nekom hitnom slučaju morate nekako komunicirati. To nije trenutak kada nekome možete reći – 'žao mi je, ja vas ne razumijem jer ne govorite engleski, pa vam ne mogu dati injekciju'. To jednostavno nema smisla", kazala je Navarrete Glasu Amerike.
Senat je također usvojio rezoluciju koja engleski jezik naziva “zajedničkim jezikom koji ujedinjuje” građane SAD-a, što predstavlja razliku od tvrdnje da je engleski “jedini jezik”. Propisi ove vrste dio su širega zakonodavnog paketa koji bi trebalo da reformira američki imigracijski sistem.
