Nacionalisti AfD-a
11

Ekstremno desna stranka prvi put nakon Drugog svjetskog rata ponovo u Bundestagu

Klix.ba
Izborni plakat AfD
Izborni plakat AfD
Prema izlaznim anketama u njemački parlament Bundestag ušla je prvi put nakon Drugog svjetskog rata i ekstremno desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD). Riječ je o političkoj stranci koja tvrdi da islam nije spojiv s ustavom Njemačke i koja poziva na zabranu minareta i burki.

Riječ je o političkoj stranci za koju je ministar pravde Njemačke Heiko Maas početkom 2016. godine kazao da je nacionalistička i autoritativna.

On je tada još upozorio da je agenda koju je ta stranka usvojila povratak u neku staru Njemačku te da AfD ne treba demonizirati, ali da je sa njenim članovima teško voditi diskusiju.

Njemačka ekstremno desničarska stranka AfD je prošle godine usvojila antiislamski politički program, kao dio svog novog manifesta. Oni su mišljenja da islam ne pripada Njemačkoj, a pozvali su i na zabranu minareta i burki.

Više stotina ljudi uhapšeno je krajem aprila prošle godine zbog pokušaja da spriječe održavanje nacionalne konvencije AfD-a u Stuttgartu. AfD je od početka izbjegličke krize bilježio značajan rast popularnosti, ali i uspjeh na izborima.

"Islam nije dio Njemačke", a minareti, ezani i pokrivanje muslimanki "treba zabraniti", odlučili su izaslanici na kongresu AfD-a.

U želji da "osvoji većinu" u parlamentima saveznih pokrajina kao što obećava njegov glasnogovornik, AfD se od stranke protiv eura 2013., kada je osnovana, prometnuo u protuimigrantsku u jesen 2015., u vrijeme velikog priljeva migranata, pa u protuislamsku nakon zatvaranja granice.