Ekspert upozorio američku mornaricu na Kinu: Veća flota gotovo uvijek pobijedi

Čelnici Pentagona su Kinu označili kao "prijetnju koja se približava SAD", ali cifre o veličini flote pokazuju da američka vojska ne može držati korak s kineskim pomorskim rastom.

Mornarica Narodne oslobodilačke armije (PLAN) nadmašila je američku mornaricu u veličini flote negdje oko 2020. godine i sada ima oko 340 ratnih brodova, prema Pentagonovom izvještaju o vojnoj moći Kine za 2022. godinu, objavljenom u novembru. Očekuje se da će kineska flota porasti na 400 brodova u naredne dvije godine, navodi se u izvještaju.

U međuvremenu, američka flota ima manje od 300 brodova, a cilj Pentagona je da do 2045. godine ima 350 brodova s posadom, i dalje daleko iza Kine, prema Navigacijskom planu američke mornarice za 2022. objavljenom prošlog ljeta.

Da bi se takmičili, američki vojni lideri računaju na tehnologiju. U istom dokumentu se kaže: “Svijet ulazi u novo doba ratovanja, u ono u kojem će integracija tehnologije, koncepata, partnera i sistema – više od same veličine flote – odrediti pobjedu u sukobu.”

Ako je historija neka lekcija, brojčana prednost Kine vjerovatno će dovesti do poraza američke mornarice u bilo kojem ratu s Kinom, prema Tangredijevom istraživanju, predstavljenom u januarskom broju časopisa Proceedings američkog Pomorskog instituta.

Tangredi, bivši kapetan američke mornarice, sagledao je 28 pomorskih ratova, od grčko-perzijskih ratova 500. godine prije Krista, preko nedavnih hladnoratovskih proxy sukoba i intervencija. Otkrio je da je u samo tri slučaja superiorna tehnologija porazila veće brojeve.

"Svi ostali ratovi su dobijeni superiornim brojem ili, kada su između jednakih snaga, superiornom strategijom ili admiralstvom", napisao je Tangredi. “Često sva tri kvaliteta djeluju zajedno, jer upravljanje velikom flotom općenito olakšava opsežniju obuku i često je pokazatelj da su lideri zabrinuti za strateške zahtjeve”, napisao je Tangredi.

Kao primjer naveo je napoleanske ratove ranih 1800-ih.

“Francuski ratni brodovi bili su superiorni u tehnologiji projektiranja i konstrukcije brodova, ali na kraju je veliki broj brodova Kraljevske mornarice spriječio Napoleona da pređe (engleski) kanal”, napisao je Tangredi.

Drugi primjer kojeg je naveo je Drugi svjetski rat na Pacifiku u kojem je na početku japanska tehnologija bila bolja od američke.

"Imperijalni Japan je ušao u rat sa nekim superiornim tehnologijama: lovačkm Zero avionom, torpedom Long-Lance i vazdušnim torpedima koji su mogli da udare u plitkoj vodi", napisao je Tangredi.

„Međutim, ukupna moć američke industrije i veličina američke flote (posebno njene logističke i amfibijski brodovo) su bili ti koji su utemeljili pobjedu nad japanskom carskom mornaricom“, rekao je.

Alessio Patalano, profesor rata i strategije na King's Collegeu u Londonu, pohvalio je Tangredijev rad.

“Njegovo istraživanje je vrlo dobar način da se povuče glupa pretpostavka da masa nije bitna u ratu na moru”, rekao je Patalano i naglasio je dvije ključne tačke.

„Veća flota obično je konkurentnija, u razvoju obuke osoblja i operativnim kapacitetima“, rekao je Patalano i rekao je da je velika industrijska baza neophodna, posebno da bi se mogle izgraditi nove jedinice nakon gubitaka u borbi.

"U pomorskom ratu, iscrpljivanje je stvarna stvar, tako da je sposobnost zamjene vitalna", rekao je Patalano.

Tangredijev pogled na flote nosača aviona iz Drugog svjetskog rata pokazuje čisti brojevi. I SAD i Japan započeli su rat sa osam nosača, rekao je on.

"Tokom rata, Imperijalni Japan je izgradio 18 dok su Sjedinjene Države izgradile 144. Osim ako Sjedinjene Države nisu odlučile da se ne bore, Japan nikada nije imao šanse", napisao je.

Brodogradnja je bila snaga SAD-a kada je bila svjetski industrijski gigant 1940-ih. Ta titula sada pripada Kini.

„Većina analitičara sumnja da bi se američka odbrambena industrija, koja se konsolidovala i smanjila od kraja Hladnog rata ,mogla dovoljno brzo proširiti da zadovolji ratnu potražnju“, napisao je Tangredi, prenosi CNN.