Samit lidera EU
0

Ekonomski oporavak... pa sve ostalo

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Evropski lideri nastavili su danas samit koji je u cijelosti posvećen finansijskoj krizi u kakvoj se našla Evropska unija. Komisija i Vijeće brane evropski plan finansijskog oporavka, ekonomisti traže više novca, dok se, između redova, potpuno izgubilo pitanje šta sa evropskim proširenjem na zapadni Balkan. Ono je, po svemu sudeći, ostavljeno za vrijeme kada će se sa više optimizma gledati u evropsku budućnost.

Da nije nimalo lak, nego gotovo životno važan zadatak pred evropskim liderima - naći formulu sigurnog ekonomskog oporavka – govori nekoliko podataka. Primjera radi, Španija već ima stopu nezaposlenosti preko 15 posto, Francuska 8, što za sobom povlači ozbiljne socijalne probleme. Plan oporavka evropske privrede, koji su sačinili Evropska komisija i nadležno Vijeće ministara, trebao bi dobiti podršku evropskih lidera. Po tom planu prvobitno planiranih oko 200 milijardi za oporavak ekonomija, u stvarnosti znači gotovo dvostruko toliko za ovu i narednu godinu, uključujući i novac za očuvanje kakve-takve socijalne stabilnosti, poput naknada za nezaposlene... Ekonomski eksperti kažu da je to, međutim, nedovoljno, poručuju da treba uložiti više, sa računicom da samo u ovoj godini treba svježeg novca 500 milijardi eura, a u naredne tri dvostruko toliko.

Doda li se tome i još uvijek neizvjesna sudbina Lisabonskog sporazuma, te junski izbori za Evropski parlament, gotovo očekivane su bile poruke poput one sa vrha njemačkih vladajućih demokršćana da proširenje, sa izuzetkom Hrvatske, mora pričekati, javio je dopisnik Glasa Amerike iz Bruxellesa.

Koliko god očekivane, poruke su krajnje loše, tvrdi Hannes Swoboda, austrijski socijalist, član Evropskog parlamenta:

"Poruka je veoma negativna, obeshrabrujuća za vlade zapadnobalkanske regije. Već sada mnoge od njih ne rade svoj posao, jer znaju da će trebati godine za prijem i čelnici razmišljaju… zašto bih ja radio taj posao kad mogu da budem jak premijer, umjesto da radim na kompromisima i unutrašnjim reformama. A taj će se trend nastaviti, to znači da će mladi ljudi željeti da emigriraju iz zemlje koja nema budućnost, jer nema reformi, a to opet znači da nema ni pristupanja Uniji. To će stvoriti crnu rupu u regiji."

Šefica delegacije Evropskog parlamenta za jugoistočnu Evropu, Doris Pack, poput Swobode aktivna na zapadnom Balkanu, i sama je prije par dana, podržavajući njemačku kancelarku Angelu Merkel, digla ruku da, osim Hrvatske, nema govora o proširenju dok se ne urede stvari kod kuće:

"Ništa se ne mijenja. Svaka od država Balkana zna da ima perspektivu da postane članica EU. Ali sve tamošnje države, ako njihovi političari zaista realno razmišljaju, kao i njihovi mediji… svi oni znaju da se u narednih pet godina jedna ili dvije od država mogu približiti Uniji kako bi bile što bliže vratima, ali ne i da uđu kroz njih."