Njemačka i Francuska predstavile su na samitu prijedlog pakta za konkurentnost kako bi se ojačala fiskalna disciplina i usklađenost ekonomskih politika unutar eurozone te zatražile da se u martu sazove vanredni samit eurozone na kojem bi se o tome trebala postići saglasnost.
Sastanci na vrhu čelnika eurozone nisu uobičajeni za razliku od samita svih 27 zemalja članica. Sljedeći redoviti samit svih 27 članica EU-a predviđen je za 24. i 25. mart.
Prijedlog pakta za konkurentnost predviđa da zemlje članice slijede zajedničke ciljeve u penzionom sistemu, poput produženja radnog vijeka i odlazak u penziju sa 67 godina života, politici plata, što uključuju ukidanje automatskog povećanja plata u visini stope inflacije u onim zemljama koje imaju takav sistem indeksacije te uvođenje budžetske ravnoteže i ograničavanje duga kao ustavne obaveze.
Čelnici EU-a na samitu su razgovarali i o povećanju sredstava evropskog fonda za stabilnost eura. Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF) vrijedan je 440 milijardi eura, ali je njegov stvarni kreditni kapacitet procijenjen na samo 225 milijardi eura zbog potrebe osiguravanja najvišeg kreditnog rejtinga AAA.
Zbog ograničenih kreditnih sposobnosti postoji strah da taj fond ne bi mogao pomoći u spašavanju Španije i Portugala u slučaju da te dvije zemlje istovremeno zatraže pomoć. U EU-u se već mjesecima vode razgovori o jačanju toga fonda, međutim Njemačka, najmoćnija evropska ekonomija koja daje i najveći doprinos tome fondu, zauzvrat traži da se ostale članice obvežu na veću budžetsku disciplinu i donesu mjere koje će povećati konkurentnost njihovih ekonomija.
Više zemalja članica odmah je izrazilo nezadovoljstvo zbog njemačko-francuske inicijative, poput Belgije, Austrije, Irske, Španije, Portugala, Luksemburga, Poljske. One zamjeraju Berlinu i Parizu da se međusobno dogovore i onda ostale zemlje članice stave pred svršen čin.
Belgijski premijer Yves Leterme je odbacio ideju da se ukine indeksacija plata, koja postoji u njegovoj zemlji. "Moramo imati više gospodarske suradnje u EU-u, ali zemlje članice moraju imati prostora da vode vlastitu politiku. Svaka zemlja ima svoje prioritete, svoju tradiciju. Nećemo prihvatiti ukidanje našeg modela socijalnog usklađivanja", rekao je Leterme.
Austrijski kancelar Werner Faymann se usprotivio ideji da se na nivou EU-a odlučuje o penzijskoj politici. "Mislim da nije moguće da EU regulira u kojoj životnoj dobi će se odlaziti u penziju, jer postoje velike razlike u penzijama. Isto tako, mislim da nije ispravno miješati se u pregovore o platama", rekao je Faymann.
Čelnici Evropske unije prihvatili su deklaraciju u kojoj su pozvali egipatske vlasti da prihvate legitimne težnje naroda, da se suzdrže od nasilja i da s tranzicijom započnu odmah.
"Evropska unija poziva egipatske vlasti da ispune težnje egipatskog naroda političkim reformama, a ne represijom. Sve strane trebaju pokazati suzdržanost i izbjeći nasilje te početi urednu tranziciju prema vladi sa širokom podrškom. Evropsko vijeće ističe da tranzicija mora započeti odmah", stoji u zaključcima Evropskog vijeća, tijela koje okuplja čelnike zemalja članica Evropske unije.
U izjavi koju su čelnici prihvatili ne spominje se uloga egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka ni treba li on ostati do kraja mandata koji ističe u septembru ove godine. Mubarak je najavio da se neće više kandidirati nakon isteka sadašnjeg mandata u septembru, dok demonstranti traže njegov odlazak odmah.
Čelnici ističu da "demokratske težnje građana treba rješavati dijalogom i političkim reformama uz puno poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te slobodnim i poštenim izborima".
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton otputovat će u sljedećih nekoliko dana u Kairo, gdje će se sastati s potpredsjednikom Omarom Suleimanom kako bi razgovarala o tome kako EU može pomoći u procesu tranziciji i u pripremama za izbore.
EU insistira na "urednoj tranziciji" u Egiptu, bojeći se haosa koji bi mogao nastati dođe li do vakuuma u prijenosu vlasti. "Jasno smo poručili Egiptu da mora poduzeti korake u smjeru jasne, transparentne i vjerodostojne tranzicije", rekao je britanski premijer David Cameron po dolasku na samit.
Šefovi država ili vlada EU-a prihvatili su i deklaraciju o energetskoj sigurnosti u kojoj ističu potrebu investicija u obnovljive izvore energije te sigurnu opskrbu građana električnom energijom i plinom po prihvatljivoj cijeni.
"Evropska unija i njezine zemlje članice promicat će investicije u obnovljivu i sigurnu energiju i održive tehnologije s niskom emisijom ugljen dioksida", kaže se u deklaraciji.
"Cijene energije moraju biti prihvatljive kako bi se osigurala konkurentnost evropske ekonomije", dodaje se u dokumentu.
U deklaraciji se podržavaju tri cilja energetske politike - diversifikacija izvora električne energije kako bi EU smanjio ovisnost o energiji iz Rusije i s Bliskog istoka, povezivanje energetske infrastrukture kako bi plin i nafta bili dostupni u svakom dijelu Europe te učinkovitije korištenje energije, odnosno štednja.
Evropska komisija procjenjuje da će do 2020. trebati investirati 200 milijardi eura za električne dalekovode, plinovode i povezivanja energetskih mreža između zemalja članica.
U deklaraciji se kaže da većinu troškova za izgradnju infrastrukture treba osigurati privatni sektor na tržišnim osnovama, dok se za tržišno neatraktivne projekte, a koji su potrebni iz sigurnosnih razloga ili iz solidarnosti, spominju samo "ograničena budžetska sredstva", i to kao potpora finansijama iz privatnih izvora.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
