Egipat zbog sukoba sa Saudijskom Arabijom ostao van vojnog sporazuma: Turska uputila prijedlog, Rijad ga blokirao

Kako navodi ovaj list, saudijski stav posljedica je sve većeg nezadovoljstva vladom predsjednika Abdel Fattaha el-Sisija, kao i procjene da Egipat više nema stratešku i vojnu vrijednost koju je nekada imao.

Sporazum predviđa da Saudijska Arabija, Turska i Pakistan oružani napad na jednu od tri zemlje tretiraju kao napad na sve tri.

Saudijski zvaničnici opisali su ga kao mehanizam za jačanje zajedničkih odbrambenih kapaciteta, iako sporazum ne precizira operativne mehanizme, konkretne okolnosti koje bi pokrenule zajedničku reakciju niti način na koji bi vojna pomoć bila pružena u slučaju krize.

Protivljenje ulasku Egipta rezultat je višegodišnjih tenzija između Rijada i Kaira.

Saudijska Arabija bila je najveći finansijski podržavalac Sisijeve vlade nakon što je 2013. godine preuzeo vlast vojnim udarom, izdvojivši u početku oko 25 milijardi dolara za podršku egipatskoj ekonomiji.

Međutim, Rijad je sve nezadovoljniji onim što smatra nedostatkom uzvratne podrške Egipta u ključnim sigurnosnim pitanjima.

Posebno je istaknuta "minimalna i nepouzdana" uloga Egipta u saudijskom ratu protiv jemenskih Huta, kao i njihovo ponašanje tokom američko-izraelskog rata protiv Irana.

Rijad je dodatno zabrinut zbog bliskosti Kaira i Ujedinjenih Arapskih Emirata. To je posebno izraženo nakon pogoršanja odnosa između Saudijske Arabije i UAE zbog podrške Abu Dhabija separatističkim grupama na jugu Jemena, koje Rijad smatra prijetnjom svojoj nacionalnoj sigurnosti.

Middle East Eye navodi da je Egipat, nakon iranskih napada, poslao sisteme protuzračne odbrane i borbene avione u UAE, dok je Sisi tokom rata više puta posjetio predsjednika UAE-a Mohammeda bin Zayeda. Slični potezi prema Saudijskoj Arabiji nisu zabilježeni.

Rijad također smatra da pojedine politike UAE-a nisu u skladu s egipatskim strateškim interesima, uključujući angažman Emirata u Somalilandu, strateške odnose s Izraelom, podršku Etiopiji u sporu oko brane na Nilu te podršku Snagama za brzu podršku (RSF) u Sudanu.

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je u subotu da je Kairo "prirodni partner" Ankare i da ne postoji razlog zbog kojeg Egipat u budućnosti ne bi mogao postati dio saveza, nakon rješavanja tehničkih pitanja.

Više turskih zvaničnika je za Middle East Eye potvrdilo da je Ankara uložila značajne napore da uključi Egipat i formalno predložila njegovo učešće. Međutim, kada je postalo jasno da Kairo nije spreman pristupiti, ostale zemlje odlučile su nastaviti bez Egipta.

S druge strane, saudijski zvaničnici osporavaju tvrdnju da je Egipat sam odbio sporazum. Bivši savjetnik saudijske monarhije takvu mogućnost nazvao je "smiješnom", tvrdeći da bi Sisi rado pristupio sporazumu zbog finansijske koristi.

Istovremeno, saudijski zvaničnici smatraju da Turska i Pakistan mogu pružiti veći vojni doprinos savezu. Turska ima razvijenu odbrambenu industriju, dok Pakistan ima veliku vojsku i razvijen sektor proizvodnje oružja. Egipatske vojne proizvodne kapacitete, prema njihovoj procjeni, karakteriše veći fokus na civilnu proizvodnju i manji nivo napredne vojne tehnologije.

Šira saudijska procjena uklapa se u sve izraženije stavove o slabljenju regionalne uloge Egipta. The Economist je nedavno ocijenio da je zemlja, koja se decenijama predstavljala kao jedan od stubova regionalnog poretka, danas potisnuta u stranu kao posrednik i vojna sila.

Ipak, svi izvori Middle East Eyea naglasili su da sporazum ne zatvara vrata Egiptu zauvijek. Stav Rijada je da Kairo zasad treba ostati izvan saveza, dok bi se eventualno pridruživanje moglo razmatrati u budućnosti ako dođe do promjene odnosa i veće pouzdanosti Egipta.