Protiv takve pomoći državama koje dospiju u teškoće zbog proračunskih manjkova ili visokog zaduženja izjasnilo se 67,6 ispitanika, 22,8 odobrava solidarnu pomoć u okviru predviđenih mehanizama, dok ostali o tome nemaju jasno izraženo mišljenje, pokazalo je anketiranje provedeno na reprezentativnom uzorku.
Njima je postavljeno pitanje slažu li se s odobrenom pomoći za Grčku i Irsku i mogućem novom paketu pomoći za Portugal.
Slovenski premijer Borut Pahor izjavio je prošle sedmice da će Slovenija po grubim procjenama dati 200 do 300 miliona eura kreditnih garancija za Irsku u okviru paketa pomoći u kojoj sudjeluju MMF i Europska unija, kako bi na taj način sudjelovala u stabilizaciji eura koji je kao vlastitu valutu prihvatila prije tri godine.
Sloveniji pripada 0,48 posto garancija u takvim paketima pomoći u okviru eurozone, što je njen udio u kapitalu Evropske centralne banke.
Suočen s očekivanim kritikama javnosti kakve su se pokazale i u slučaju pomoći Grčkoj, premijer Pahor prošle je sedmice naglasio da se ne radi o kreditu Irskoj nego bankovnim garancijama koja bi došla na naplatu samo ako Irska ne bi mogla vraćati kredite, što se ne očekuje.
Slovenski predsjednik Danilo Tuerk prošle je sedmice u razgovoru za "Financial Times" rekao da su Slovenci prilikom preuzimanja eura u njemu vidjeli dodatnu finansijsku zaštitu, a ne izvor problema. Premijeru Pahoru predložio je formiranje grupe stručnjaka koja bi pratila stanje u Evropskoj monetarnoj uniji, kako bi na moguće nove krize u eurozoni reagirala pravodobno i "bez improvizacija".