Dvije evropske zemlje počinju proizvodnju mina, slat će ih i Ukrajini

Obje zemlje, koje graniče s Rusijom, objavile su svoju namjeru da se povuku iz Otavske konvencije kojom se zabranjuje upotreba takvih mina, a zvaničnici su naveli da bi proizvodnja mogla početi čim se okonča šestomjesečni proces povlačenja.

Još tri države članice NATO-a i Evropske unije, Poljska, Latvija i Estonija, također napuštaju ovu konvenciju, navodeći sve veću sigurnosnu zabrinutost zbog Rusije i njenog rata protiv Ukrajine.

Te tri zemlje nisu objavile planove o pokretanju proizvodnje protupješadijskih mina, ali su zvaničnici u Poljskoj i Latviji nagovijestili da bi mogle brzo početi s proizvodnjom ako bude potrebno, dok Estonija to vidi kao moguću opciju u budućnosti.

Ukrajina je također najavila povlačenje iz Otavske konvencije iz 1997. godine kako bi se mogla bolje braniti od Rusije, koja nije potpisnica tog sporazuma. Obje strane su međusobno optužile jedna drugu za upotrebu protupješadijskih mina tokom rata.

Koraci koje poduzimaju Finska i Litvanija ka početku proizvodnje ovih mina ukazuju na rastuću zabrinutost u Evropi da bi ruske vojne ambicije mogle nadmašiti Ukrajinu.

Ove mjere dolaze i u skladu s obećanjima članica NATO-a da će povećati izdvajanja za odbranu, kako to zahtijeva i predsjednik SAD-a Donald Trump.

"Potrošit ćemo stotine miliona eura na protutenkovske mine, ali i na protupješadijske mine. To će biti značajan iznos", rekao je za Reuters zamjenik ministra odbrane Litvanije Karolis Aleksa.

Naručit će se desetine hiljada, ako ne i više, protupješadijskih mina, rekao je.

"Naša domaća industrija će biti jedan od izvora. Naša industrija može proizvoditi ove mine", kazao je Aleksa, čija zemlja ima 274 km granice s Rusijom i 679 km s Bjelorusijom, bliskim saveznikom Rusije.

Kada se uspostavi proizvodnja, Litvanija će biti u poziciji da opskrbljuje i druge zemlje, uključujući Ukrajinu, rekao je Vincas Jurgutis, šef litvanske asocijacije odbrambene industrije.

Finska ima najdužu granicu s Rusijom od svih članica NATO-a, čak 1.340 km.

"Finska mora, zbog sigurnosti snabdijevanja, imati vlastitu proizvodnju protupješadijskih mina), rekao je za Reuters predsjednik odbrambenog odbora finskog parlamenta Heikki Autto.

Dodao je da bi Finska također mogla slati mine Ukrajini.

"Ne samo da je ispravno i naša dužnost podržati Ukrajinu, već je to i važno za sigurnost same Finske", rekao je Autto.

Prije nego što se 2011. pridružila Otavskoj konvenciji, Finska je imala više od milion protupješadijskih mina, naveo je.

Finske odbrambene kompanije Nammo Lapua, Insta i Raikka izjavile su parlamentarnom odboru da su zainteresirane za proizvodnju mina. Još jedna kompanija, Forcit Explosives, navela je da je spremna razgovarati s vojskom o mogućnostima.