Američki i ruski predsjednik dogovorili su se o obnovi pregovora o sporazumu START 1 početkom aprila prilikom susreta u Londonu, izvještava u utorak Glas Amerike.
Nekoliko dana kasnije predsjednik Barack Obama je u Pragu rekao i ovo: "Kako bismo smanjili naše nuklearne arsenale, pregovarat ćemo s Rusima o sporazumu koji bi to regulirao. Predsjednik Medvedev i ja počeli smo o tome razgovarati u Londonu i nastojat ćemo da do kraj godine postignemo sporazum koji će biti ratificiran, a istovremeno da bude i dovoljno hrabar iskorak u kontroli naoružanja."
Prvi sporazum START 1 bio je dogovaran tokom osamdesetih, a potpisan je 1991. Na snagu je stupio 1994. godine. Ovaj dokument ima više od hiljadu stranica i predstavlja jedan od najsloženijih međunarodnih sporazuma.
O njegovoj važnosti Daryll Kimball iz nevladine organizacije Arms Control Association kaže: "Potpisan je u trenutku kada se raspadao Sovjetski savez, na kraju hladnog rata. 1991. Sjedinjene Države i Rusija su, svaka, imale po 10 hiljadanuklearnih bojevih glava; 2001. godine – svaka je zemlja imala oko šest hiljada. Sporazum također ograničava broj raketnih projektila, odnosno bombardera koji te nuklearne glave mogu ponijeti, na oko 1600 na svakoj strani. Tu je i detaljan sustav inspekcije i verifikacije – s oko 12 vrsta različitih posjeta nuklearnim postrojenjima. Sporazum također specificira razmjenu podataka o nuklearnim arsenalima."
Sjedinjene Države i Rusija postigle su 2002. sporazum o daljnjem smanjivanju arsenala – prema njemu do 2012. broj bojevih glava treba se smanjiti između 1700 do 2200. Predsjednici Obama i Medvjedev nadaju se da će na samitu u Moskvi, koji se održava od 6. do 8. jula dogovoriti daljnja smanjenja.
Daryll Kimball kaže da nije samo važno smanjiti broj nuklearnih glava: "Sjedinjene Države imaju oko 2200 bojevih glava, Rusija između dvije i tri hiljade. Mnoga od tih oružja nalaze se u stanju pune bojeve gotovosti, mogu se lansirati u roku od nekoliko minuta. Takva pozicija – puna bojna gotovost – u neskladu je sa sadašnjim odnosima između dvije zemlje, koji su bolji nego što su bili za hladnog rata."
David Kramer, bivši visoki dužnosnik američke diplomatije za vrijeme mandata Georgea Busha, govori o razlikama između Washingtona i Moskve: "Razlike se odnose na sudbinu demontiranih bojevih glava, kao i uskladištenje raketnih projektila koji su te bojeve glave trebali ponijeti. Iako je sporazum ratificiran u obje zemlje, prema tome i obvezujući, postoje razlike kada dođe do brojanja bojevih glava. Što je bojeva glava i što se s njom čini nakon njezine demontaže – treba li ih uništiti ili ih treba staviti u skladište? Zbog toga se još uvijek raspravlja o točnom brojnom stanju bojevih glava. Kada je riječ o budućem sporazumu, postavlja se i pitanje koliko se nisko može ići. Govori se o 1500 bojevih glava, sa svake strane. Neki žele i manji broj."
Ne zna se još hoće li Moskva uspjeh pregovora o novom krugu smanjivanja nuklearnih arsenala povezati s najavljenim postavljanjem američkog antiraketnog štita u Središnjoj Evropi. Sjedinjene Države tvrde da ta dva pitanja nisu povezana.
David Kramer smatra da je, u konačnici, novi sporazum o smanjenju strateških arsenala potrebniji Moskvi nego Washingtonu: "Kvaliteta ruske nuklearne infrastrukture je sve gora, oni je nisu u stanju održavati – to je prvi razlog. Drugi razlog je ovo: ako počne nova utrka u naoružavanju, za što se niko ne zalaže, Rusija se ne može s nama natjecati. Zbog toga, njima je u interesu da se razina strateških arsenala, i naših i njihovih, smanji."
Američki analitičari primjećuju da je za pregovore ostalo malo vremena. Iako stari START 1 ističe 5. decembra, novi se mora zaključiti do kraja augusta, kako bi ga najesen ratificirali američki Senat i ruski parlament.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
