Ništa od rušenja režima
33

Dok mu Trump radi o glavi, Maduro pleše i pjeva: Venecuelanski lider smatra da će nadživjeti američke napade

Piše: N. Ž.
Nicolas Maduro (Foto: Reuters)
Nicolas Maduro (Foto: Reuters)
30.12.2025.
Sukob između lidera SAD-a Donalda Trumpa i predsjednika Venecuele Nicolasa Madura obilježio je 2025. godinu. Bez obzira na ogroman pritisak Washingtona, čini se da venecuelanski lider i dalje odolijeva i ostaje na vlasti.

Posljednjih sedmica, 63-godišnji ljevičar pleše na bini na mitinzima, smireno se šeta sajmovima trgovine i prisustvuje paljenju božićnih lampica na drvcima, držeći suprugu za ruku. Zabavljao je pristalice plesnim remiksima i ponudio vlastitu verziju pjesme Johna Lennona "Imagine", sve to dok zvaničnici Trumpove administracije pozivaju da ode u egzil ili snosi posljedice.

"Ne brinite, budite sretni", rekao je Maduro na događaju u glavnom gradu Caracasu, noseći sombrero i pokazujući znak mira dok je pjevao uz klasik Bobbyja McFerrina.

Ovi koreografirani nastupi Maduru služe da projicira samopouzdanje i pokaže da nema namjeru uzmaknuti pred najdugotrajnijim izazovom njegovom vodstvu u 13 godina vlasti, piše Wall Street Journal.

Sjedinjene Američke Države su iskoristile masovno vojno gomilanje snaga na Karibima kako bi izvele smrtonosne udare na navodne brodove za krijumčarenje droge i uvele djelimičnu blokadu venecuelanskog izvoza nafte, izvora prihoda koji Maduro koristi da održi svoj režim na okupu. U ponedjeljak je Trump rekao da su SAD napale dok na kojem se utovarivala droga, iako nije ponudio detalje, a venecuelanska vlada nije potvrdila napad.

Maduro i njegov najuži krug, koji su se tokom godina nazivali revolucionarima, nevoljko se odriču vlasti dijelom zbog američkih krivičnih optužnica i međunarodnih sankcija s kojima bi se suočili van funkcije. Maduro je već izdržao Trumpove pokušaje da ga svrgne kroz takozvanu kampanju "maksimalnog pritiska" 2019. godine.

"Nikada nas neće moći skrenuti s puta revolucije", rekao je Maduro pristalicama ranije ovog mjeseca.

Iza Madurovog ponašanja stoji i dubok osjećaj ideološke samovažnosti kao nosioca zastave svog političkog mentora Huga Cháveza, ljevičarskog snažnog vođe koji je tokom 14 godina vladavine gurnuo Venecuelu u socijalizam i suprotstavio je SAD-u prije smrti 2013. godine.

Maduro, koji sebe naziva "Chávezovim sinom", kaže da je posvećen produženju svoje socijalističke revolucije po cijenu vlastitog života i da vodi borbu ljevice u regionu, stvarajući direktnu vezu s pokojnim ikonama poput čileanskog Salvadora Allendea, kubanskog Fidela Castra i latinoameričkog oslobodioca Simóna Bolívara.

Dogovori koji uključuju amnestiju u zamjenu za njegovo odricanje od predsjedničke funkcije, kakve su SAD ranije nudile, ne privlače ga, rekli su ljudi koji su razgovarali s Madurom i drugim visokim zvaničnicima. Američko vojno gomilanje i prijetnje, kako kažu, Maduru djeluju kao veliki blef.

U sučeljavanju sa SAD-om, Maduro, čiju vladu optužuju za raširena kršenja ljudskih prava i mučenje političkih zatvorenika, rado je iskoristio priliku da se prikaže kao David protiv američkog Golijata koji navodno želi opljačkati prirodna bogatstva Venecuele.

Maduro je rekao da se optužbe o kršenju ljudskih prava i korupciji koriste od strane njegovih neprijatelja kako bi destabilizirali njegovu vladu.

"Nikada nisam bio, niti ću ikada postati magnat. Ja sam kao vi, čovjek s ulice, čovjek iz barija. Zato se imperijalizam ne može nositi s nama", rekao je Maduro u govoru na božićnoj večeri u siromašnoj četvrti Caracasa, neposredno prije nego što je zapjevao narodnu pjesmu.

Venecuelanski opozicioni lideri koji podržavaju američki pritisak na Madura njegove ispade vide kao dokaz da je riječ o nekome koga se može nadmudriti i prisiliti da se odrekne predsjedničke funkcije, čime bi se otvorio put ka demokratskoj tranziciji u jednoj od naftom najbogatijih zemalja svijeta.

"Maduro će otići s vlasti, bilo da je to dogovoreno ili ne", rekla je opoziciona liderka María Corina Machado ranije ovog mjeseca iz Osla, u Norveškoj, nakon što je primila Nobelovu nagradu za mir za svoj rad na uspostavi demokratije u Venecueli.

No, oni koji Madura bolje poznaju kažu da bi njegovo uklanjanje s vlasti moglo biti teže nego što Amerikanci i venecuelanska opozicija misle.

Opisuju venecuelanskog diktatora kao lukavog stratega koji je koristio svog glavnog pregovarača Jorgea Rodrígueza da podijeli i savlada protivnike u opoziciji, dok je istovremeno primjenjivao grubu silu protiv demonstranata i nedovoljno lojalnih vojnih oficira.

Zvaničnici Trumpove administracije ne iznose precizan cilj vojnog gomilanja niti nude detaljno obrazloženje za uklanjanje Madura. Kažu da Maduro predvodi takozvani Kartel sunca koji preplavljuje SAD drogom i da je nelegitiman zbog predsjedničkih izbora 2024. godine, za koje venecuelanska opozicija i posmatrači izbora tvrde da ih je Maduro pokrao. Maduro negira bilo kakvu krivicu.

Bivši vozač autobusa i sindikalni organizator, koji je nekada svirao gitaru u rock bendu, Maduro je preživio napad dronom na vojnoj paradi 2018. godine, neuspjelu plaćeničku invaziju 2020., vojne pobune te ekonomsku i diplomatsku izolaciju, velikim dijelom nametnutu tokom Trumpovog prvog mandata.

Odrastao u radničkoj četvrti Caracasa, Maduro se rano okrenuo ljevici i stekao ideološku i političku obuku u Castrovom kubanskom sistemu. Njegov put se oblikovao nakon što je Chávez, mladi komandant tenkova odlučan da preoblikuje Venecuelu, pokrenuo neuspjeli državni udar 1992. godine i završio u zatvoru. Maduro ga je posjećivao iza rešetaka, pridruživši se onome što će postati "čavizam", snažan pokret koji je doveo Cháveza na vlast 1998. godine.

Maduro je potom bio uz njega do kraja: služio je u parlamentu, zatim kao ministar vanjskih poslova i potpredsjednik, prije nego što ga je Chávez, teško bolestan od raka, 2013. godine imenovao za nasljednika. Pomogao je da se Venecuela dodatno približi protivnicima Washingtona, od Rusije i Kine do Irana i kolumbijskih narkomilicija.

Madurova strategija opstanka bila je mješavina represije i ekonomske improvizacije.

S obzirom na to da se ekonomija pod njegovom vladavinom smanjila za oko 70 posto, a naftna industrija oslabljena korupcijom i američkim sankcijama, Maduro je krenuo u demontažu "socijalne države" i ukinuo kontrolu cijena. Poslovni ljudi i advokati koji rade s režimom kažu da su građanske i političke slobode žrtvovane, dok cvjeta klijentelistički kapitalizam.

Također je nagrađivao vojne oficire državnim poslovnim ugovorima i dao im slobodne ruke da nezakonito zarađuju, čime je osigurao njihovu lojalnost, rekli su američki zvaničnici. Studija lokalnog ogranka Transparency Internationala procijenila je da je vlada 2022. godine uprihodila devet milijardi dolara kroz trgovinu drogom, krijumčarenje goriva i zlata, kao i iznude u lukama.

Ljudi koji poznaju Madura kažu da je malo vjerovatno da će se povući na zahtjev SAD-a, koje je tokom cijelog javnog života nazivao grabežljivom imperijalnom silom.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Možda vas zanima