List ističe kako Rusija želi da Vijeće sigurnosti UN-a organizira" neku vrstu ekskurzije na Kosovo" kako bi to tijelo sebi stvorilo sliku o stanju, naglašavajući da bi se taj prijedlog, koji se uklapa u sistem srpske i ruske taktike odugovlačenja i koji se primjenjuje već mjesecima, mogao usvojiti.
"Od ove sedmice se sudbina pokrajine pod administracijom UN-a, a koja je pravno dio Srbije, nalazi u rukama Vijeća sigurnosti. Tom tijelu je izaslanik UN-a Martti Ahtisaari predložio 'nadgledanu nezavinsost'", piše list ukazujući da su više od godinu dana Ahtisaari i njegov zamjenik Albert Rohan pokušvaali približiti strane u sukobu.
Istovremeno "Die Presse" navodi da se Beograd i Priština nisu približili u pitanju statusa, jer su stavovi bili dijametralno suprotstavljeni, ali da je pomaka bilo kod pitanja koja su se prije svega ticala zaštie više od 100.000 preostalih kosovskih Srba, i to u nezavisnom Kosovu, što je, kako dodaje list, svim učesnicima u pregovorima bilo jasno.
"Srbija se, međutim, Kosova još uvjek ne odriče, i trenutno vidi još tri moguća "pojasa za spašavanje". Jedan je veto Moskve u Vijeću sigurnosti UN-a. Rusija izbjegava jasne izjave, što je taktički razumljivo. Do sada važi samo da Moskva podržava rješenje koje je prihvatljivo za Beograd i Prištinu. To shvatiti kao 'veto' bilo bi suviše smjelo. Da li će Moskva ući u konfrontaciju sa SAD-om, koji se zalaže za nezavisnost Kosova?" - pita dnevnik.
"Kosovo za Moskvu ima suviše mali značaj, a i priča o 'slavenskom bratu' je samo priča", naglašava list ukazujući kako niko ne vjeruje ni u priču da Rusija samo brani Povelju UN-a, kao ni da u Moskvi niko ne veruje da će zapad nakon rješenje Kosova podstaći otcjepljenje Čečenije.
"Moskva i Washington imaju važnije konfliktne teme - iranski nuklearni program, raketni sistem SAD-a. Kod tih pitanja bi Kosovo mogalo biti roba za trgovinu, i Rusija bi mogla prodati svoje uzdržavanje od glasanja", navodi "Die Presse".
Istovremeno list ocjenjuje da u korist "veta" govori činjenica da predsjednik Rusije Vladimir Putin svojoj zemlji želi povratiti ugled velike sile, i tu bi stalno nerviranje Zapada bilo dio računice.
"Druga nada Beograda je nedostatak većine u Vijeću sigurnosti UN-a. Kako Beograd ne može stoposto računati na Rusiju, važne su i nestalne članice Vijeća sigurnosti. Bez pristanka devet zemalja nema ni rezolucije. Beograd zbog toga ulaže sve u diplomatske napore, kako bi 'male' zemlje pridobio na svoju stranu. Naravno i Priština vrši žestoko lobiranje", objašnjava "Die Presse".
List piše da Italija i Belgija važe kao sigurne pristalice Prištine, a da bi na Panamu i Katar mogao uticati SAD, dok je Slovačka na strani Beograda, koji se nada podršci Južne Afrike i Gane.
"Preostaju Peru, Kongo i Indonezija, koja se, iako muslimanska zemlja, nije deklarirala za Albance", objašnjava dnevnik.
"Treća nada Beograda je izbijanje nasilja na Kosovu. Što duže bude trajalo rješenje, to je veća opasnost od izbijanja nemira od strane kosovskih Albanaca. To ne mora čak biti organizirano, jer kod nezaposlenosti od 60 posto postoji dovoljan potencijal nezadovoljstva. Beograd i Moskva bi mogli slijediti paklenu računicu da igraju na odgađanje sve do erupcije nasilja, što bi bila nepovoljna reklama za želju Albanaca. Još jednom bi time bili pogođeni kosovski Srbi", poručuje list.
"Da li nezavisnost Kosova donosi stabilnost, otvoreno je pitanje. Odgađanje rješenja unedogled, međutim, bez sumnje je garant za haos i nestabilnost", piše "Die Presse".
Njemačka se vraća: Neočekivan rast privatnog sektora, brojke iznad očekivanih
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
