"Također, pozitivan razvoj događaja je i nagrada koju su srpske vlasti obećale za informacije koje bi vodile ka hapšenju haških bjegunaca i usvajanje zakona kojim se proširuje uloga Tužilaštva za ratne zločine, uključujući i jurisdikciju nad onima koji pomažu i kriju bjegunce", navedeno je u novom izvještaju Carle del Ponte u koji je Tanjug imao uvid.
Izvještaj će 10. decembra razmotriti ambasadori Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Odlazeća tužiteljica Haškog tribunala ponovno je, međutim, upozorila na silne probleme koji prate program zaštite svjedoka u suđenju protiv nekadašnjeg komandanta zapadnog fronta Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i bivšeg premijera te pokrajine Ramusha Haradinaja.
"Mnogi svjedoci tužilaštva, posebno oni koji žive na Kosovu ili imaju tamo porodice, odbili su da svjedoče iz straha. To se može ilustrirati podatkom da su svjedoci iz straha ili uslijed prijetnji odbili da svjedoče, pa je tužilaštvo moralo da traži izvršne mjere kako bi osiguralo njihova svjedočenja", navodi se u izvještaju Del Ponteove.
Del Ponte je navela da, iako se provođenje odluka vlasti u Beogradu vezanih za nagrade za informacije o haškim bjeguncima i proširivanja jurisdikcije Tužilaštva za ratne zločine tek očekuju, sama činjenica da su takvi potezi povučeni predstavlja "ohrabrujući znak odlučnosti srpskih vlasti da sarađuju kada je u pitanju hapšenje preostalih bjegunaca".
"Tokom nedavne posjete Beogradu, predsjednik i premijer su naznačili da bi hapšenje Ratka Mladića bilo u najboljem interesu Srbije", navedeno je u izvještaju Del Ponteove, posljednjem prije nego što je 1. januara na čelu Haškog tužilaštva zamijeni belgijski sudija Serge Brammertz.
"Neobično je važno da međunarodna zajednica nastavi da insistira na hapšenju Ratka Mladića, koji se nalazi u Srbiji, i ostalih bjegunaca", navodi se u izvještaju glavne tužiteljice Haškog tribunala, te ističe da je "bilo dužih odlaganja" isporučivanja dokumenata iz arhiva Bezbjednosno-informativne agencije (BIA), ali da je poslije serije susreta sa zvaničnicima vlasti u Beogradu i na tom planu zabilježen napredak.
"Savjet za saradnju s Haškim tribunalom i predsjednik tog tijela znatno su doprinijeli tim naporima, što je rezultiralo dobrim aranžmanom oko pristupa tim arhivima", navodi se u izvještaju i naglašava da je, nakon tih poteškoća, otvoren pristup traženim dokumentima i vojnih i arhiva vojnih sudova.
"Haško tužilaštvo je uvjereno da se preostali bjegunci nalaze nadohvat ruke vlasti u Srbiji, te da Srbija ima sredstva da načini neophodne korake i locira bjegunce što će voditi njihovom hapšenju", tvrdi Del Ponte.
Kako se čini, glavni novitet u posljednjem izvještaju Del Ponteove predstavlja podatak o nastojanjima Haškog tužilaštva da, zarad "sve manjeg direktnog učešća međunarodne zajednice u praćenju bjegunaca", organizira bolju saradnju regionalnih obavještajnih službi j jačanju međusobnih veza, bolje razmjene informacija i posvećivanja pažnje problemu bjegunaca.
Del Ponteova je, na kraju, pozvala međunarodnu zajednicu da ne dozvoli da preostala četvorica haških bjegunaca, Ratko Mladić, Radovan Karadžić, Stojan Župljanin i Goran Hadžić, izbjegnu međunarodnu pravdu, te pozvala države članice Vijeća sigurnosti da učine sve što je u njihovoj moći da bjegunci budu uhapšeni "odmah".
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
