Decenijama skrivena istina: Macron otkrio brutalno francusko nasilje nad Kameruncima tokom ratova

Priznanje je uslijedilo nakon zajedničkog izvještaja kamerunskih i francuskih historičara, koji su istraživali francusko gušenje pokreta za nezavisnost u periodu od 1945. do 1971. godine.

U pismu predsjedniku Kameruna Paulu Biyi, koje je objavljeno u utorak, Macron je naveo da izvještaj jasno pokazuje da se u Kamerunu "vodio rat tokom kojeg su kolonijalne vlasti i francuska vojska vršile represivno nasilje različitih oblika u pojedinim regijama zemlje".

"Na meni je danas da preuzmem ulogu i odgovornost Francuske za te događaje", istakao je Macron.

Međutim, francuski predsjednik nije ponudio jasno izvinjenje za zločine koje su počinile francuske trupe u bivšoj koloniji, koja je nezavisnost stekla 1960. godine.

Macron je naveo imena četvorice simbola borbe za nezavisnost, koji su ubijeni tokom vojnih operacija predvođenih francuskim snagama, među kojima je i Ruben Um Nyobe, karizmatični lider antikolonijalne stranke UPC.

Prema izvještaju na koji se poziva novinska agencija AFP, Francuska je stotine hiljada Kamerunaca smjestila u internacione logore i podržavala brutalne milicije kako bi ugušila borbu za slobodu.

Historičari navode da je između 1956. i 1961. godine ubijeno na desetine hiljada ljudi.

Odluka o provođenju istrage i objavljivanju nalaza o ulozi Francuske u borbi Kameruna za nezavisnost donesena je 2022. godine, tokom Macronove posjete Yaoundéu.

Tome je prethodio pritisak iz same zemlje da Francuska prizna svoje zločine u bivšoj koloniji i isplati odštetu.

Macron je takođe izrazio spremnost na saradnju s Kamerunom kako bi se podstaknula dodatna istraživanja o toj temi, naglasivši važnost da obje zemlje omoguće pristup nalazima univerzitetima i naučnim institucijama.

BBC je kontaktirao kamerunsku vladu radi komentara na priznanje francuskog predsjednika.

Iako Macron nije spomenuo zahtjeve za reparacijom, to će vjerovatno biti jedno od ključnih pitanja u Kamerunu u budućnosti.

Pod Macronovim vodstvom, Francuska je pokušala suočiti se sa svojom brutalnom kolonijalnom prošlošću.

Prošle godine po prvi put je priznato da su francuski vojnici 1944. godine počinili "masakr" u Senegalu, u kojem su ubijeni vojnici iz zapadne Afrike.

Macron je ranije priznao i ulogu Francuske u genocidu u Ruandi, u kojem je ubijeno oko 800.000 etničkih Tutsija i umjerenih Hutua, te zatražio oprost.

Još 2021. godine, istakao je da Francuska nije poslušala upozorenja o nadolazećem krvoproliću i da je predugo "vrijednovala tišinu više od suočavanja s istinom".