Svijet
0

Decenija 1998.-2007. najtoplija otkako postoje mjerenja

FENA
Prema podacima dobijenim od Svjetske meteorološke organizacije (WMO), decenija 1998.-2007. najtoplija je od kako postoje instrumentalna mjerenja temperature od 1850. godine, navodi se u izvještaju “Osmatranje naše planete za bolju budućnost”, koju je izdao Federalni hidrometeorološki zavod u povodu 23. marta, Svjetskog dana meteorologije.

Srednja globalna prizemna temperatura za 2007. je 0,41°C iznad višegodišnjeg prosjeka za period 1961.-1990., koji iznosi 14,0°C.

Drugi važni klimatski događaji zabilježeni tokom 2007. jesu rekordno mala površina morskog leda na Arktiku, koja je po prvi put omogučila prolaz kroz kanadski Sjeverozapadni tjesnac, relativno mala antarktička ozonska rupa, razvoj La Nińe u središnjem i istočnom ekvatorskom dijelu Tihog okeana i razarajuće poplave, suše i oluje na mnogim mjestima širom svijeta.

Preliminarna informacija za 2007. temeljena je na klimatskim podacima od početka godine do kraja novembra iz mreža prizemnih meteoroloških stanica, brodova i bova, kao i satelita. Početak 2007. imao je rekordne temperature širom svijeta. U dijelovima Evrope zima i proljeće rangirani su kao dosad najtopliji, s anomalijama višim od 4°C iznad dugogodišnjih mjesečnih prosjeka za januar i april.

Dva ekstremna toplotna vala zahvatila su jugoistočnu Evropu u junu i julu premašujući prethodne rekorde dnevne apsolutne maksimalne temperature koje su prelazile 40°C. Umrle su desetine ljudi i protivpožarne zaštite borile su se da spasu na hiljade hektara opožarenih površina.

U 2007. antarktička ozonska rupa bila je relativno mala zbog zimskih temperatura u srednjoj stratosferi. Od 1998., bile su manje samo ozonske rupe u 2002. i 2004. . U 2007. ozonska je rupa dostigla maksimum od 25 mil. km2 sredinom septembra, u poređenju sa 29 mil. km2 u 2000. i 2006. godini. Manjak ozona na 23. septembar bio je 28 megatona, u poređenju sa više od 40 megatona u rekordnoj 2006. godini.

Morska razina nastavlja rasti iznad prosjeka za 20. stoljeće, oko 1,7 mm po godini. Mjerenja pokazuju da je srednja globalna morska razina u 2007. oko 20 cm viša od one određene 1870. Moderna satelitska mjerenja pokazuju da od 1993. srednja globalna morska razina raste oko 3 mm po godini.

U BiH srednje godišnje temperature kretale su se od 2,5 °C na Bjelašnici, 8,4 °C, na Ivan-sedlu i 10,4 °C u Livnu do 13,3 °C u Gradačcu i 16,1 °C u Mostaru. Na svim stanicama srednje godišnje temperature bile su veće od višegodišnjeg prosjeka. Temperaturna odstupanja kretala su se od 1,2 °C na Ivan-sedlu do 2,3 °C u Gradačcu. Srednju temperaturu tokom 2007. godine prema Conrad-Chapmanovoj metodi svrstavaju se u klasu ekstremno toplo. Posebno topao period bio je od januara do augusta.

Najveća mjesečna odstupanja zabilježena su u januaru (Gradačac 8,2°C) i u februaru. U periodu od septembra do decembra srednje mjesečne temperature bile su niže od prosječnih. Na Bjelašnici, mjesečna odstupanja iznosila su i do -3,0 °C koliko je registrirano u septembru i novembru.

Ukupne količine padavina kretale su se od 820 l/m2 u Zenici do 1439 l/m2 na Ivan-sedlu.

Odstupanje ukupne količine padavina u odnosu na prosječne kretale su se od 77,2 posto u Jajcu do 115 posto u Sanskom Mostu. Ukupne količine padavina prema Conrad-Chapmanovoj metodi svrstavaju se u kategoriju sušno, normalno i kišno. Ekstremno sušno bilo je u aprilu, dok su u periodu septembar-decembar količine padavina bile znatno iznad prosjeka.

Srednje godišnje temperature su na svim stanicama bile znatno iznad višegodišnjeg prosjeka. Na meteorološkoj stanici Bjelave-Sarajevo srednja temperatura u 2007. godini bila je 11,0°C, a u Mostaru 16,1 °C. U Sarajevu 2007. godina bila je peta do osma, a u Mostaru četvrta do šesta najtoplija godina.

Globalno 2007. godina u svijetu bila je peta najtolija godina od 1880. godine. Prvih sedam godina 21. stoljeća spada među osam najtolijih od početka instrumentalnih mjerenja. Ukupne količine padavina bile su u središnjim predjelima nešto iznad, a na sjevernim i južnim ispod višegodišnjeg prosjeka, ali ipak u opsegu normalnih količina prema pripadajućim percentilima, kaže se, između ostalog, u izvještaju Federalnog hidrometeorološkog zavoda povodom Svjetskog dana meteorologije.