Danska je bila spremna da vojno brani Grenland: Vojnici dobili "bojevu municiju" za otvaranje paljbe

Situacija je bila toliko ozbiljna za Dansko Kraljevstvo sve do prije dva dana, srijede popodne, kada je predsjednik Donald Trump, u govoru na samitu u Švicarskoj, odbacio prijetnju upotrebom sile.

DR je do tih saznanja došao na osnovu informacija o redoslijedu kojim su danski vojnici upućeni na Grenland, kao i podataka iz centralnih političkih izvora.

Naredba danskim vojnicima izdana je prošle sedmice "s vrha", i glasi: "Odbrana mora što prije ojačati sposobnost izvođenja plana odbrane Grenlanda, navodi se u naredbi koja je duga nekoliko stranica".

Ubrzo nakon toga javnost je mogla vidjeti kako su vojni i civilni avioni sistematski prevozili vojnike i opremu iz Danske na Grenland.

Istovremeno, DR saznaje da je postojao širok politički konsenzus da se, u slučaju američkog napada, preuzme borba. Ne samo u danskoj vladi, nego i među brojnim opozicionim partijama, kako crvenim tako i plavim.

Ni vlada ni opozicija nisu smatrali vjerovatnim da će Amerikanci vojno napasti Grenland, ali u to vrijeme Donald Trump nije isključivao tu mogućnost. Sve dok u srijedu nije rekao: "Ne moram koristiti silu. Ne želim koristiti silu. Ne želim koristiti silu".

Prije tih riječi, vlada i Oružane snage pripremile su se za najgori mogući scenario.

Velika vojna operacija, koja je predmet prošlosedmične naredbe za vojnike, još uvijek traje na Grenlandu pod nazivom vježbe "Arctic Endurance".

Naredba opisuje višefaznu operaciju koja uključuje mogućnost slanja još vojnika i dodatnih vojnih kapaciteta. DR nije objavio datume pojedinih faza.

Prema naredbi, operacija uključuje jačanje prisustva i aktivnosti Danskih oružanih snaga na Grenlandu "kako bi se pokazala volja i sposobnost za odbranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Kraljevstva".

Naredba se također poziva na plan odbrane Grenlanda koji se može aktivirati po potrebi. Prema informacijama DR-a, operacija je planirana već neko vrijeme, ali je nedavni razvoj događaja ubrzao njenu realizaciju.

Danski vojnici poslani na Grenland opremljeni su bojevom municijom – tzv. KUP municijom, koju moraju imati uz sebe kako bi odmah mogli započeti borbu ako bude potrebno.

"To nije samo simbolična vježba u preletima na velike udaljenosti. Ovo je povezano s 'krunskim draguljima', odnosno planom odbrane", kaže Sten Rynning, profesor ratnih studija na Univerzitetu Južne Danske i ekspert za NATO.

On opisuje krizu i odluke koje je Kraljevstvo nedavno donijelo kao "historijske".

"Nikada u životu nisam mislio da ćemo doći do tačke gdje bi se mogli zamisliti danski vojnici koji idu na vježbu sa živom municijom, jer se politički osjećao potreban pritisak na SAD", kazao je.

Od izdavanja naredbe, 'Arctic Endurance' je u operaciji 24/7. To znači da su, prema riječima Oružanih snaga, sada prisutne "znatne" snage kopnene vojske na Grenlandu.

To uključuje oklopnu pješadiju iz Jutland Dragoon Regimenta, centralne jedinice u dijelu Oružanih snaga nazvanom "Pesnicom vojske".

Prate ih vojnici iz Inženjerskog regimenta u Skiveu, specijalisti za uklanjanje mina, prepreka i izgradnju borbenih položaja.

Arctic Command je koncentrisao patrolne brodove u vodama Grenlanda, dok je u dijelu Sjevernog Atlantika bez leda fregata Peter Willemoes dio operacije.

Transportni avioni Hercules prevezli su osoblje i opremu iz Danske, a lovci F-35 patrolirali su iznad Grenlanda po prvi put.

Operacija uključuje i prednje trupe i vojnike iz evropskih NATO saveznika, uključujući Švedsku, Norvešku, Finsku, Francusku, Njemačku, Nizozemsku i Veliku Britaniju.

Njihov doprinos operaciji navodno je izazvao prijetnje Donalda Trumpa o kaznenim carinama prema svim zemljama i Danskoj, ali su prijetnje povučene nakon Trumpovog govora i sastanaka u srijedu.

Prema DR-u, postojala je široka politička volja da se Grenland odbrani u slučaju američkog napada, ne samo među vladom, već i opozicionim partijama.

Ne zato što je iko vjerovao da Danska može vojno parirati SAD-u, niti jer se smatralo vjerovatnim da će do napada doći. Analiza je bila da je potrebno imati plan i povećati političku cijenu za američkog predsjednika u slučaju vojnog puta.

"Istina je da američki predsjednik, nažalost, nije isključio upotrebu vojne sile. Stoga ni mi ne možemo to isključiti", kazala je premijerka Mette Frederiksen.

Iako Trump sada tvrdi da ne želi silom zauzeti Grenland, profesor Sten Rynning ocjenjuje da je vojna kriza gotova, ali politička kriza oko suvereniteta je daleko od kraja.