Trećom statusnom konferencijom, na kojoj će biti razmatrana administrativno-tehnička i pitanja koja se tiču objelodanjivanja dokaza, kao i pripreme Karadžićeve odbrane, rukovodit će pretpretresni sudac Ian Bonomy.
Tužilaštvo je prošle sedmice saopćilo da je završilo objelodanjivanje dokaza, odnosno da je dostavilo Karadžiću sav dokazni materijal koji se odnosi kako na važeću, tako i na prijedlog nove optužnice, koja još nije postala pravosnažna.
Tužilaštvo je obavijestilo sudsko vijeće i da će nastaviti razmatrati moguće dokaze u skladu s pravilom 68 Statuta Haškog suda (koji se odnosi na potencijalno oslobađajući materijal).
Karadžić, koji se pred ICTY-em brani sam, uz pomoć stručnog i pravnog tima za odbranu, više puta je pisanim podnescima od sudskog vijeća tražio da naloži tužilaštvu da mu objelodani sve dokaze.
On tvrdi da tužilaštvo ne objelodanjuje sve dokaze protiv njega kojima raspolaže, naročito one koji se odnose na njegov navodni sporazum s američkim diplomatom Richardom Holbrookeom, prema kome mu je, kako tvrdi, obećano da neće biti uhapšen i isporučen ICTY-u ako se povuče iz javnoga i političkog života.
Karadžić je zatražio od ICTY-a i da naloži Sekretarijatu ovoga UN-ova suda da mu omogući adekvatne uvjete za pripremu odbrane i primjereno plati usluge njegovih pravnih savjetnika, jer on nema novca.
Sekretarijat je djelimično usvojio njegov zahtjev za finansiranje odbrane, prihvativši da plaća samo dva člana njegova pravnog tima, 25 eura na sat, što Karadžić smatra neprimjerenim s obzirom na kompleksnost slučaja.
Privremeno je Sekretarijat prihvatio da će dok ne istraži imovinsko stanje nekadašenjeg lidera bosanskih Srba, plaćati dio troškova američkog advokata Petera Robinsona, kao Karadžićeva pravnog savjetnika i Milivoja Ivaniševića, kao savjetnika za stručni dio odbrane, prenio je Tanjug.
Prethodna statusna konferencija o Karadžićevu slučaju održana je 28. oktobra, kada je bivši predsjednik RS-a zatražio njezino odgađanje, navodeći da nije spreman za nju jer je o održavanju konferencije zvanično obaviješten dan ranije, kada mu je uručen i prijedlog nove optužnice.
Još važeća haška optužnica protiv Karadžića sadrži 11 tačaka i tereti ga za genocid, saučesništvo u genocidu, istrebljenje, ubistva, progone, deportaciju, nečovječna djela, zastrašivanje civila, otmice i druge zločine počinjene nad Bošnjacima, Hrvatima i ostalim civilima koji nisu srpske nacionalnosti u BiH tokom rata 1992.–1995.
Nova optužnica, koju je tužilaštvo krajem septembra podnijelo pretresnom vijeću ICTY-a, još nije postala pravosnažna.
Karadžić je uhapšen 21. jula u Beogradu, poslije više od 12 godina skrivanja pod lažnim identitetom, a Haškom sudu je izručen 30. jula. Slijedećeg dana je iskoristio mogućnost da za 30 dana odgodi izjašnjavanje o krivici.
Na drugom pojavljivanju pred Haškim sudom, 29. augusta, nije se izjasnio o krivici, pa je u njegovo ime u zapisnik uneseno da se ne osjeća krivim.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
