Historija zbijanja šala 1. aprila je obavijena tajnom, jedni tumače da se ovaj svojevrsni "narodni praznik" pojavio krajem srednjeg vijeka u Evropi kao "Dan svih luda", koji je bio općenarodno veselje.
Neki vjeruju da korijeni toga "praznika" dosežu do starog Rima, poznatoga i po tome što su tamošnji stanovnici umjeli da se dobro zabavljaju i priređuju razne bahanalije.
Drugi kažu da se taj običaj pojavio u 16. stoljeću u Francuskoj, oko 1564. godine, a za onoga ko je "nasamaren" imali su običaj kazati da je dobio "aprilsku ribu".
Englezi misle da je dan šale preuzet s Istoka, a 1. april zovu "Danom svih glupaka". Finci taj dan povezuju s proljetnim podukama djece o poljoprivrednim radovima, a slično je i Švicarskoj, prenijele su agencije.
U holandskom gradu Eindhovenu održava se svojevrsna tradicija "nasamarivanja" 1. aprila - novine se utrkuju da objave ekskluzivne vijesti, kao naprimjer o dolasku nekih svjetskih državnika u taj grad, o bolestima, o eksperimentima u atomistici...
Nijemci 1. april smatraju danom kada se lako osjete nesretnima, a svoje loše osjećanje manje vezuju za "nasamarivanje", a više za predanje da se 1. aprila rodio apostol Juda, Kristov izdajnik.
Za razliku od ovih zemalja, u njemačkoj provinciji Bavarskoj, posebno u okolini Westerwalda, šale slične prvoaprilskim zbijaju se tek 1. maja.
Bez obzira na razne običaje u pojedinim zemljama, važi pravilo da kada se slatko nasmijemo, postajemo opušteniji, ljepši i zadovoljniji.
Humor nam pomaže da lakše prebrodimo neku neprijatnu ili tešku situaciju, a kada se našalimo na vlastiti račun, stručnjaci tvrde da pomažemo i sebi i drugima i zato je u narodu nastao izraz da je "smijeh najbolji lijek".
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
